Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra zatražio je oslobođenje katalonskih dužnosnika te najavio “odlučan, nenasilan i demokratski odgovor na nepravedne presude”. Izjavio je da Katalonci imaju pravo na samoodređenje te da referendum nije kazneno djelo u španjolskome Kaznenom zakonu. Presudu bivšim katalonskim dužnosnicama nazvao je osvetom, a ne pravdom.
Dok iz Barcelone stižu vijesti o masovnim prosvjedima, u uredu Republike Katalonije u središtu Zagreba razgovaramo s Ericom Hauckom. Naime, u ožujku ove godine katalonska Vlada otvorila je svoje predstavništvo u Zagrebu koje pokriva deset država jugoistočne Europe, a vodi ga bivši novinar Hauck, koji Hrvatsku, kaže, dobro pamti još s početka 90-ih, kad je izvještavao iz Vukovara i s drugih ratnih područja.
Smatrate li vi sebe službenim izaslanikom Republike Katalonije u Hrvatskoj ili izaslanikom španjolske autonomne zajednice Katalonije?
- Predstavljam svoju zemlju Kataloniju koju bih volio vidjeti kao novu europsku državu, republiku. Nema povratka. Na putu smo prema neovisnosti i ne znamo koliko će on trajati. Nova će država nastati samo ako katalonski građani tako odluče. Predstavljam, dakle, Vladu Katalonije koju vode suverenističke stranke koje imaju većinu u parlamentu, a u njihovu programu jasno stoji da je glavni cilj uspostava neovisne države. Organizirali smo 2017. referendum jer želimo znati što o tome misle građani. Htjeli smo se o održavanju referenduma dogovoriti sa španjolskom Vladom, ali to nije bilo moguće jer smo je 30 puta pozivali na dijalog, ali se nije odazvala.
Jeste li uvjereni da većina katalonskih građana doista želi odcjepljenje od Španjolske i državnu neovisnost?
- To bismo htjeli saznati. Na posljednjim je izborima većina Katalonaca glasala za suverenističke stranke koje su u Kataloniji osvojile vlast već na četverim izborima uzastopce. Ankete pokazuju da 80 posto građana želi da se provede referendum.
Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je da je ovom presudom Vrhovnog suda poražen pokret za katalonsku neovisnost. Slažete li se s njim?
- Gdje vidite poraz? U ovom trenutku dok razgovaramo pola milijuna ljudi okupilo se na ulicama Barcelone, mirno kao i uvijek. Traže ne samo neovisnost nego i poštovanje ljudskih prava Katalonaca i svih drugih ljudi u Španjolskoj i u cijeloj Europi.
Premijer Sánchez, kao socijalist, donekle je bliži katalonskim političkim vođama nego bivši premijer, konzervativac i postfrankist Rajoy, no i on smatra da u presudi Vrhovnoga suda nema nikakve politike, nego samo prava koje proistječe iz Ustava i zakona. Smatrate li vi da je to politička presuda?
- To je bio politički montiran proces. Ljudi su dvije godine proveli u zatvoru samo zbog svojih političkih stavova. Optuženi su za pobunu, lišeni svih političkih prava, spriječeni da obavljaju svoje političke funkcije na koje su demokratski izabrani. Osudili su ljude koji predstavljaju političku volju 2,2 milijuna Katalonaca koji su na referendumu glasali za neovisnost.
Katalonski pokret za neovisnost nema potporu među državama članicama EU jer one priznaju samo središnju španjolsku Vladu u Madridu. Ima li, u takvim međunarodnim prilikama, Katalonija uopće ikakvih izgleda da se osamostali?
- Nisam čuo da se i jedna europska zemlja izjasnila da je protiv nezavisnosti Katalonije. To je pitanje europskog status quo. Temeljna europska prava su u ovom slučaju ozbiljno narušena i sve europska zemlje koje nastave bezuvjetno podržavati Španjolsku time poručuju da prihvaćaju neke nove standarde. EU neprestano upozorava neke svoje članice koje imaju niske demokratske standarde poput Poljske i Mađarske. Kao sljedeći korak Unija bi trebala upozoriti Španjolsku.
No, mi ne idemo tako daleko. Od međunarodne zajednice trenutačno samo očekujemo da španjolsku Vladu i premijera nagovori da pristane na naš zahtjev da sjednemo za stol i da politički sukob vratimo u političku arenu. To je sve što tražimo. Španjolska Vlada prekršila je Ustav Španjolske i Ustav Katalonije. Stoga želimo sjesti za stol i dogovoriti da se napokon održi referendum na kojem će se Katalonci moći izjasniti jesu li za neovisnost ili nisu.
Mislite li i dalje da Katalonija ima pravo na samoodređenje, bez obzira na to što u španjolskom Ustavu nema uporišta za transformaciju pojedinih regija u samostalne države?
- To nije sasvim točno. Kanada je promijenila svoj Ustav da bi građanima Quebeca omogućila da izađu na referendum i odluče o vlastitoj budućnosti. Većina se izjasnila za ostanak u Kanadi. I mi ćemo poštovati volju građana. Nismo mi ni bolji ni lošiji od drugih.
Znači li to da španjolski Ustav treba mijenjati?
- Naravno. Već se mijenjao barem dva puta od 1979. do danas. Mnogo toga se promijenilo u tih 40 godina. Ustavi postoje da bi bili u interesu naroda, a ne da kriminaliziraju slobode građana. Sadašnji je Ustav zastario.
Mogu li osuđeni katalonski dužnosnici išta poduzeti da se izbave iz zatvora?
- U subotu 26. listopada istječe rok koji je UN-ova radna skupina za arbitražu dala španjolskoj državi da odgovori na njezin zahtjev da se osuđeni katalonski političari odmah oslobode. Ne znamo što će Španjolska odgovoriti ili hoće li se oglušiti na UN-ov zahtjev, ali ćemo toga dana sigurno opet imati demonstracije širom Katalonije. Mi smatramo da do tog politički montiranog suđenja nije ni trebalo doći. Naravno da se ne slažemo ni s tako strogim presudama koje su u potpunoj suprotnosti s europskom demokracijom.
Deseci uglednih međunarodnih organizacija za ljudska prava ustvrdilo je da to suđenje nije pravedno. Usprkos tome, ako španjolska Vlada pristane pregovarati s nama, prvu stvar koju ćemo zahtijevati da odmah istoga trena amnestira osuđene političare, što bi bila legitimna gesta i zadovoljenje pravde. Mi samo želimo razgovarati. Španjolska Vlada nama stalno postavlja neke uvjete. Jedan od njih je nedavno bio da predsjednik katalonske Vlade javno osudi nasilje na ulicama. On je izašao pred kamere i to učinio u nadi da će predsjednik španjolske Vlade i kralj nakon toga pristati na dijalog. No, oni su se opet oglušili.
U Sloveniji ste ovih dana dobili podršku nekih utjecajnih ljudi. O čemu je riječ?
- Ponosni smo i zahvalni što su bivši predsjednik Milan Kučan i još 40-ak veoma uglednih ljudi osnovali Odbor za potporu katalonskim političkim zatvorenicima u Španjolskoj. To je jako važno jer nije riječ samo o potpori iz Slovenije nego je Kučan najavio da će učiniti sve da se slične organizacije civilnog društva koje bi se zalagale za dijalog između katalonske i španjolske strane pokrenu i u drugim državama, za početak u Austriji i Italiji, ali i u Hrvatskoj. Bivši predsjednik Stjepan Mesić iskazao je želju da pokrene takvu inicijativu u Hrvatskoj. Mi smo mu veoma zahvalni na tome.
Kako gledate na službenu politiku Hrvatske koja katalonsko pitanje smatra unutarnjim pitanjem Španjolske iako je i Hrvatska prije manje od tri desetljeća bila u sličnoj situaciji kada se borila za svoju neovisnost?
- Hrvatska je u to vrijeme bila žrtva agresije. Mi smo žrtva represije. Druga su vremena i okolnosti, a i drugo stoljeće. Naš pokret za neovisnost drukčiji je po tome što pokušavamo do nje doći mirnim putem, poput Češke i Slovačke ili baltičkih zemalja. Sjećam se da je u proljeće 1992. tada tek uspostavljena hrvatska košarkaška reprezentacija svoju prvu službenu utakmicu igrala u Badaloni uoči Olimpijskih igara u Barceloni. Katalonci su tada istaknuli veliki transparent na kojem je pisalo: Danas Hrvatska, sutra Katalonija.
Sada govorim kao Katalonac koji živi u Hrvatskoj i radi na povezivanju Hrvatske i Katalonije. Htio bih na nekoj utakmici u Hrvatskoj vidjeti transparent: Jučer Hrvatska, danas Katalonija. Takvo nešto bi nam puno značilo, svima nama, i onim koji su u zatvoru i onima koje svake večeri na ulicama tuče policija. Iako se Hrvatska za svoju neovisnost borila u drugim okolnostima, mnogo smo od vas naučili.
Bi li, po vašem mišljenju, Hrvatska kao mlada država trebala pokazivati više empatije prema Kataloniji?
- Svaka zemlja ima svoju politiku i mnogi su narodi danas u daleko težoj poziciji od Katalonaca. Ne mogu tvrditi da hrvatski ministar vanjskih poslova prema nama ne osjeća empatiju jer nisam imao prilike još s njime razgovarati. Jako bih to volio. S bivšom ministricom sam razgovarao. No, tu sam tek šest mjeseci i možda to još nije dovoljno da se stekne povjerenje. Ne mora se nitko od hrvatskih ministara i drugih dužnosnika bojati da želimo s njima razgovarati samo o katalonskoj neovisnosti. Nudimo suradnji s Katalonijom, niz projekata. Katalonija je 12. po snazi europska ekonomija, koja je i dalje u porastu. Stranih investicija je u Kataloniji više nego ikada, izvoz nam je veći od uvoza, nezaposlenost je rekordno niska, mnogo ulažemo u znanost i održivi razvoj...
Sve bismo to htjeli podijeliti s Hrvatskom. Pogotovo smo zainteresirani za suradnju u turizmu, u kojem imamo mnogo dodirnih točaka. No, iz nekog razloga mi se čini da hrvatski ministri misle da sam ja ovdje samo da bih davao političke izjave. Nije tako. Misija mi je širiti suradnju na svim razinama i raznim područjima. Naravno da sam tu i da odgovaram na pitanja novinara o tome što se događa u Kataloniji, o aktualnoj političkoj situaciji. To činim otvoreno i iskreno.