Karlo je jedan od onih mladih hadezeovaca koji nije ni drzak, ni bahat, niti politiku vidi kao unosan posao. Sve obrnuto, ostao je pristupačan i otvoren danas kada je u epicentru Banskih dvora kao što je bio kada je studirao pravo i pobjeđivao na međunarodnim natjecanjima u debatama – rekao nam je jedan prijatelj Karla Resslera, nove zvijezde vodeće hrvatske stranke, kada je čuo da pripremamo njegov portret. Zapravo, o Ressleru se malo ili gotovo ništa ne zna, nije do sada davao intervjue i uz njegovo se ime najčešće spominje da je bio vrhunski student i dobitnik rektorove nagrade, Plenkovićev asistent u Bruxellesu i da je posinak stranačkog barda Vladimira Šeksa.
Autor statuta HDZ-a
U prvi plan iskrsnuo je kada je sadašnji šef HDZ-a odlučio da novi statut piše upravo Ressler, njegov bliski suradnik i u Vladi, koji sjedi u sobi koja je neposredno do premijerove. Neki kažu “zid do zida”, a sam Plenković na pitanja zašto je odabrao baš njega, odgovara da je vrijeme za mlade ljude kako bi preuzeli odgovorne dužnosti u HDZ-u. Uostalom, Ressler je visokopozicionirani Hrvat na ljestvici europske politike, po hijerarhiji nakon europskog povjerenika Nevena Mimice, budući da je nedavno izabran za potpredsjednika mladeži Europske pučke stranke. A stranački statut koji bi trebao još više otvoriti vrata demokratizaciji HDZ-a te biti jedan posve novi statut HDZ-a, Ressler piše istovremeno dok završava i doktorat na slavnom sveučilištu u Freiburgu.
Kada je objavljeno da će upravo Ressler pisati statut, mnogi su bili zatečeni. Pogotovo stariji članovi stranke koji su se našli ugroženi od nove generacije
Priča o Karlu Ressleru zapravo je krajnje atipična za naše političko nebo. Mladi i obrazovani čovjek koji krajnje koncentrirano sluša sugovornika, želi pomoći koliko može, koji je zainteresiran za ono o čemu se razgovara i drži do dogovora, rijetkost je za Hrvata u politici. Oni koji ga znaju kažu da je i krajnje pristupačan i pristojan, a kada se sve to nabroji, netko će reći da i na papiru zvuči previše idealno, pa makar je riječ o političaru novog kova. Kada je objavljeno da će upravo on pisati statut, a ne “stari” Šeks ili politički tajnik Davor Ivo Stier koji je bio jedan od autora projekta s kojim je Plenković preuzeo vlast u stranci i državi, mnogi su bili zatečeni. Pogotovo stariji članovi stranke koji su se našli ugroženi od nove generacije koja nezaustavljivo dolazi i kojoj pripada budućnost u stranci.
Šeksova uloga
Kako Ressleru nitko nije mogao naći neku mrlju, jer je njegova stručna i politička karijera išla samo uzbrdo, od asistenta na zagrebačkom Pravnom fakultetu i člana grupe Max Planck Partner za balkansku kriminologiju do asistenta u Europskom parlamentu, onda se lansirala teza da je Šeksov projekt, jer je Ressler njegov posinak. Prava istina je ipak drukčija. Iako je Ressler dobar dio života zaista proveo u stanu u Bauerovoj ulici u kojem žive Vladimir Šeks i njegova supruga, sjajna liječnica dr. Anica Ressler, Karlova majka, hadezeovski veteran bio je krajnje tolerantan u političkim odabirima i vlastitog sina Domagoja i posinka Karla. Koliko god možda zvuči nevjerojatno, Šeks, koji se u HDZ-u u sve miješao, doma to nije činio, pa je Domagoj bio postao oštra oporba tvrdom HDZ-u i vlastitom ocu koji ga je obožavao, a Ressler se profilirao kao mladi čovjek konzervativnih pogleda, ali krajnje tolerantan i otvoren prema svemu što ne dolazi iz radionice desnih utvrda.
Karlo Ressler rođen je 1989. godine, a u Zagrebu je pohađao VII. gimnaziju. Njegova majka, vrsna specijalistica otorinolaringologije, došla je na studij u Zagreb iz Našica i tu ostala, a svi oni koji su dolazili u kontakt s njom dok je radila kao liječnica imaju samo najbolja sjećanja. “Možda je mama i najviše ‘kriva’ što je Karla odgojila kao vrsnog momka. Za vrijeme studija Karlo je želio biti perfekcionist i profesore koji su mu na ispitu željeli dati četvorku molio je da dođe sljedeći put po ‘još bolju’ ocjenu. Bio je jedan od onih mladih ljudi koji su uvijek znali što žele postići”, kaže nam jedan od njegovih kolega sa studija koji se prisjeća kako su Karlo i Karla, koja će mu kasnije postati supruga, bili među najboljim studentima na godini. Sve vrijeme još od srednje škole išao je i na međunarodna natjecanja gdje se debatiralo i pokazivao talent za govorništvo. Teme su se dodjeljivale prije debate i trebalo je pokazati uvjerljivost i elokventnost, što mu je sigurno pomoglo i u svijetu politike.
Asistent na Pravu
Nakon završetka fakulteta Ressler je od rujna 2013. do rujna 2016. radio kao asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu i asistent Plenkoviću u Europskom parlamentu, uz povremene boravke u Bruxellesu, Strasbourgu i Freiburgu, i tada je došao i u bliži doticaj s HDZ-om. Bila su to vremena kada je stranku preuzeo Tomislav Karamarko, koji je izabrao slogan “novo vrijeme, nova snaga”, a stranačka vojska ga je dočekala uz ovacije u Dvorani “Dražen Petrović”. Dok se novi šef pobjedonosno šetao sa šalom oko vrata, klicali su mu oni koji su prije oduševljeno slavili Sanadera, i nešto manje Jadranku Kosor, a od kojih će mnogi brzo promijeniti kaput kada će Karamarkova retorika dovesti HDZ u slijepu ulicu.
Dok je Plenković bio u Europarlamentu, Ressler je kao njegov asistent pripremao amandmane, pomagao šefu dok je bio član Odbora za ustavna pitanja i radio sve moguće poslove koji su se očekivali od asistenata
Ono što je Karamarko govorio, ili više način na koji je govorio, neće biti dobro dočekano ni u bruxelleskim hodnicima. Sam Ressler, koji je došao za asistenta i radio razne pravne analize, pozorno je pratio, kao uostalom i sam Plenković, sve što se događa u zemlji. Plenkovićevi ljudi, među kojima su u Bruxellesu bile Tena Mišetić i Marijana Balić, a u Zagrebu između ostalih Marko Milić, Miroslav Smetiško i Ressler, kada su bili u Parlamentu bili su smješteni u dvije prostorije iz kojih je pucao pogled na Bruxelles, a Ressler je pripremao amandmane, pomagao šefu dok je bio član Odbora za ustavna pitanja i radio sve moguće poslove koji su se očekivali od asistenata. Govorilo se da je Plenković zapošljavao “zlatnu mladež”, što također nije istina, jer je gotovo stotinjak ljudi prodefiliralo kroz njegove urede, a danas saborska zastupnica Balić, koja je u ratu izgubila oba roditelja, sigurno nije spadala u tu “privilegiranu kategoriju”. Bila je to ipak jedna velika škola za sve, jer je Plenković imao dobar rejting u europskoj obitelji, prije svega kod pučana i u samom EP-u. Ressler mu se svidio odmah, jer je po mnogočemu sličan njemu, radišan je i obrazovan, pomalo “štreberski” nastrojen, ali u najpozitivnijem smislu te riječi. Karlo Ressler je već prošao i doškolovanje na sveučilištu u Sheffieldu, a Europski parlament bio je najbolja škola da se stekne znanje o visokoj politici.
Svjedok borbe u stranci
Bilo je posve logično da će Plenković pozvati Resslera da mu se priključi i na putu kada je krenuo osvojiti HDZ-ovu utvrdu koja se dobrano klimala nakon eksperimenta s Tomislavom Karamarkom. Europski parlamentarci shvatili su da se tadašnjem lideru stranke bliži kraj, kada je režirao nevjerojatnu storiju s rušenjem vlastite vlade, a dogovor s Ivanom Vrdoljakom i HNS-om nije uspio. Uzalud je Karamarko uvjeravao svoje stranačke drugove da je “sve pod kontrolom”, jer nije bilo ništa pod kontrolom. Baš u to vrijeme je Davor Ivo Stier, koji je također surađivao s Resslerom, promovirao u Zagrebu knjigu u kojoj je najavio potrebu “nove paradigme” i otvaranje i novi val demokratizacije svih hrvatskih političkih stranaka, pa tako i HDZ-a. Za Karamarka je to bila crvena krpa, a Stier je jasno rekao da nema liderskih ambicija. Svima je bilo jasno da je to za Andreja Plenkovića prilika kakva se pruža jedanput u životu. Ressler je iz “prvog reda” gledao tu bespoštednu gladijatorsku borbu HDZ-ovih lidera u kojoj članstvo okreće prst prema dolje svakom tko padne, u ovom slučaju Karamarku.
Bilo je posve logično da će Andrej Plenković pozvati svoje vjerne suradnike iz Bruxellesa da nastave s njim. Karlu Ressleru je bila namijenjena posebna uloga, jer je Plenković bio svjestan da slijedi pomlađivanje stranke i uvođenje novih igrača ako želi kontrolirati HDZ. Sam Ressler nije, naravno, imao velikog stranačkog iskustva, jer ga nije mogao ni steći, ako se ne računa da je odrastao uz “homo politicusa” Vladimira Šeksa, koji je po tko zna koji put uskrsnuo i opet bio na političkoj pozornici. Pogrešna je bila javna percepcija da Šeks vuče glavne poteze, a to se provlači do današnjeg dana, jer je vrlo brzo sam Plenković preuzeo tu ulogu, savjetujući se kao svaki pametan premijer sa širokim krugom ljudi, pa tako i s prijateljem Šeksom. Ali, izbor Resslera za jednog od najbližih premijerovih ljudi, a danas je među pet, šest takvih, svakako nije imao nikakve veze s time što je Karlo odrastao uz starog kombinatora Šeksa.
Savjetnik
Odnos Plenkovića i njegovih “bruxelleskih i zagrebačkih ljudi” uvijek je bio prisan i prijateljski. Nikada, kažu, Plenković nije izigravao velikog šefa, već je mlade ljude učio zanatu kao što je on nekada učio od vještog Mate Granića s kojim je i danas u prijateljskim odnosima. Ressler je postao premijerov savjetnik, a to je ona funkcija za koju se nikada ne može točno reći o čemu se radi, ali je vrlo utjecajna uloga. Kada je od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Plenković dobio premijerski mandat, na Pantovčak je uz njega išao i mladi Ressler. Plenkovićevi mladi ljudi, neopterećeni svime, postali su i uža jezgra njegove zagrebačke ekipe iz Banskih dvora.
Ressler je visoko pozicioniran na ljestvici europske politike: nedavno je izabran za potpredsjednika mladeži Europske pučke stranke
Paralelno s ulaskom u Banske dvore Plenković je zagrizao i gorku jabuku obnove samog HDZ-a, što je do sada radio polako ili, kako mu se zna staviti pod nos, diplomatski oprezno. Kada je Mladež Europske pučke stranke održala 11. kongres u Dubrovniku, Plenkovićev savjetnik predložen je za potpredsjednika, što je i prošlo. Pučani su najbrojnija i najmoćnija politička obitelj u Europi, premijeri iz njihovih redova drmaju europskim državama, a Mladež broji gotovo milijun članova. Hadezeovi kadrovi već su imali iskustvo u radu Mladeži, jer je Andrea Vodanović bila na 10. kongresu u Portugalu izabrana na dužnost glavne tajnice. Ressler je nakon izbora poručio: “Zahvalan sam svojim kolegama iz Mladeži HDZ-a i iz naših sestrinskih stranaka na potpori. Na mjestu potpredsjednika Mladeži EPP-a bavit ću se u prvom redu temama europskih politika za mlade, zapošljavanja, načinima odgovora na demografske i socijalne izazove Europe, kao i iskorištavanjem prilika članstva u Europskoj uniji koji utječu i na svakodnevni život mladih u Hrvatskoj.” Na izboru je bio i Plenković koji je doletio u Dubrovnik iz Bruxellesa i poručio da su “mlade generacije koje razumiju Europu, europske izazove i politiku ključni za njezin uspjeh”. Ressler će nakon toga sudjelovati u pripremi rezolucije Mladeži EPP-a o nužnosti izmjene izbornog zakona koji omogućuje preglasavanje Hrvata u BiH.
Tradicionalan i otvoren
Resslerova supruga Karla gotovo da je u medijima do sada bila više i češće od premijerova savjetnika koji je krajnje povučen i samozatajan. I dok je njen suprug pisao doktorat, supruga Karla, također pravnica i majka njihove dvoje djece, izazvala je brojne reakcije kada se uključila u rasprave vezane za vruće teme pobačaja koji je nazvala “nepoželjnim društvenim fenomenom”, što joj je priskrbilo epitet ultrakonzervativke, a na jednom skupu njenom “definicijom” nije bio zadovoljan ni tvrdi, desni Poljak Kwasniewski za kojeg je pobačaj uvijek pokolj. Pa ako supruga slovi kao više desno ili više konzervativno, Ressler usprkos demokršćanskom uvjerenju i tradicionalnim stavovima ima i crtu krajnje otvorenosti prema drugim stavovima i uvjerenjima, pa je to možda i formula koja ga je približila Plenkoviću. Hoće li biti spretan u politici kao njegov mentor, to će se tek vidjeti, ali sada slijedi vrijeme kada HDZ treba uložiti u njega. A Ressler tek treba naučiti da u HDZ-ovom ringu nema pristojnosti i finoće što ih je ponio od kuće te da tu vladaju drugi zakoni koji će mladog hadezeovca tek staviti na kušnju.
A u hadezeovskoj kuhinji u kojoj svaki čas malo vrije, od vječne teme u kakvom su odnosu Plenković i Milijan Brkić, do naoko tihih stranačkih kuloara koji zdušno nerviraju stranačkog šefa slanjem raznih spinova, došao je red i na statut. Kada se Stier rastao s Plenkovićem i napustio ugodno mjesto šefa hrvatske diplomacije nezadovoljan prekidom suradnje s Mostom, najavio je i da će kao politički tajnik nastaviti bitku za demokratizaciju stranke. Nakon Šeksa, koji je do sada pisao sve statute, nekako se očekivalo da bi baš Stier mogao dobiti zadatak napisati novi koji bi trebao otvoriti vrata za daljnju demokratizaciju HDZ-a. Stier je često promovirao svoju ideju da se glasanje po principu “jedan član, jedan glas” provede na svim nivoima, iako je bio svjestan da izborni inženjering u HDZ-u zna biti doveden do savršenstva. Međutim, Plenković se odlučio za Karla Resslera, a Stier je ušao u radnu skupinu i izrekao niz komplimenata za mladog premijerovog savjetnika. “S Karlom, koji je inače vrlo uljudan u komunikaciji sa svima, srdačni su i svi stari hadezeovci, jer dobro znaju da je blizak šefu. Što međutim misle o novom Plenkovićevom kadroviranju u kojem će mnogi iz stare garde otići u zaborav, teško je reći. Nisu svi sretni, to je sigurno”, uvjeravao nas je jedan stari član stranke koji također ima riječi hvale za Resslera. “Ma najmanje se te očekivane kadrovske promjene odnose na Resslera, on je zaista sjajan kadar i ima budućnost. Veći je strah da će Plenković progurati još mnoge koji Ressleru nisu ni do koljena.”
Ressler se Plenkoviću svidio odmah, jer je po mnogočemu sličan njemu, radišan je i obrazovan, te pomalo “štreberski” nastrojen
Prvi nacrt stranačkog statuta treba biti gotov do 1. travnja, tako da je preostalo još svega tri mjeseca da se na njemu radi. Poklopit će se to s finišom rada na Resslerovom doktoratu, a kako će izgledati sam statut, nitko u HDZ-u ne želi otkriti, osim što nam je jedan visoki izvor iz HDZ-a potvrdio da je riječ o posve novom statutu koji će stranku modernizirati. Neki misle da će Plenković nastojati prekrojiti statut tako da u drugi plan dođu ljudi iz Karamarkove ere, što ljudi iz Plenkovićeva kruga ocjenjuju smiješnim, dok oni realniji tvrde da je to samo pokušaj da se na papir stave neke osnove po kojima će stranka funkcionirati, a da politički život ionako ide brže nego što se može napisati novi statut.
Slab smisao za PR
Za Karla Resslera ovo je svakako odskočna daska i u HDZ-u. Morat će postati otvoreniji za javnost, češće se pokazivati i izlaziti iz sobe u Banskim dvorima. Mnogi u njemu vide sve ono što političari novog vremena trebaju imati, osim što nema smisla za vlastiti PR.
Proriču mu i vrtoglavu karijeru, ali uvijek treba imati na umu da živimo u Hrvatskoj, u kojoj sve one vrline koje posjeduje Karlo Ressler, nažalost nisu i garancija za konačni uspjeh. U svakom slučaju, Karlo Ressler je priliku dobio.
