U novije vrijeme na izborima koji se održavaju u Hrvatskoj, poput nedavnih za Europarlament, pokazalo se da najveći rizici nisu u njihovoj provedbi na biračkim mjestima, nego u samoj kampanji, te se Gong odlučio fokusirati na tijek novca i zloupotrebu javnih resursa. Otkriva nam to Oriana Ivković Novokmet, voditeljica tima za političke institucije u Gongu, organizaciji civilnog društva koja se bavi unapređivanjem demokratskih procesa. Gongova analiza financijskih izvještaja pokazala je da financiranje izborne promidžbe i dalje nije dovoljno transparentno, a ni tijek novca u online kampanjama.
Koja će biti uloga GONG-a na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i kako se za njih pripremate?
- Pratimo financije, tijek novca i potencijalnu zloupotrebu javnih resursa, i to kroz upozoravanje na sporne slučajeve, analizu financijskih izvještaja, usporedbu troškova, analizu donatora i pregled izvještaja u digitalnom, lako pretraživom formatu. Nakon Brexita, Trumpa i slučaja Cambridge Analytice porasla je svijest o manipulacijama izborima na društvenim mrežama, zato posebno pratimo financiranje kampanja na društvenim mrežama i digitalnim platformama, izvješća o troškovima i transparentnosti političkih oglasa.
Samim građanima i građankama u međuvremenu pružamo informacije potrebne da ostvare svoja biračka prava pa od početka izbornih rokova Gong telefonski, putem e-maila i društvenih mreža odgovara na pitanja poput onoga kako glasati izvan mjesta prebivališta.
Koliko će vaših ljudi biti angažirano u praćenju i nadgledanju izbora?
- Model promatranja izbora ne ovisi samo o procjeni rizika nego i financijama, odnosno donatorima koji bi osigurali sredstva za masovno promatranje na biračkim mjestima. Gong je zadnji put imao promatrače na biračkim mjestima 2011. godine, kada ih je bilo 554. U međuvremenu smo se fokusirali na druge rizike koje procjenjujemo da su opasniji i da više prijete provedbi poštenih izbora: promatramo i analiziramo kampanju.
Ipak, tijekom izbornog dana i u prvom i u drugom izbornom krugu pružat ćemo podršku biračima tako što ćemo odgovarati na pitanja i zaprimati neanonimne dojave građana o uočenim nepravilnostima te ih prosljeđivati nadležnim institucijama. Kako bismo mogle pristupiti izbornim materijalima nakon izbora, u slučaju da procijenimo da treba provjeriti neke od dojavljenih nepravilnosti, planiramo se registrirati kao promatračice pri DIP-u.
Tko i na koji način nadgleda provođenje izbora i zbrajanje glasova na glasačkim mjestima u inozemstvu, od BiH do prekooceanskih zemalja?
- Izbori u inozemstvu odvijaju se u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, tako da ih jedino tamo, umjesto DIP-a, organizira izvršna vlast – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Otvoreno svrstavanje na stranu bilo kojeg kandidata dovodi u pitanje neutralnost organizacije izbora. Nedavno smo upozorili DIP na takav slučaj u Stuttgartu gdje je konzul tijekom pretkampanje navijao za aktualnu predsjednicu.
Međutim, DIP-u to nije sporno jer kažu da nisu nadležni nadzirati rad konzula pri obavljanju svojih dužnosti ili na stranačkim skupovima. No, sama organizacija izbora od strane MVEP-a dovodi u pitanje neutralnu provedbu i predstavlja ozbiljan demokratski deficit hrvatskih izbora. Kvaliteta izbora u inozemstvu mogla bi se poboljšati alternativnim modelima glasanja, poput dopisnog ili elektroničkog, no, nažalost, hrvatsko zakonodavstvo ih ne predviđa.
S obzirom na to da će i za ishod ovih predsjedničkih izbora vjerojatno kao i na prošlima biti presudan svaki glas, možemo li kao građani biti sigurni da DIP svoj posao oko brojenja glasova radi kako treba i da su službeni rezultati izbora doista u glas precizan odraz volje građana?
- DIP ne broji glasove, nego birački odbori, a njihov rad nadziru viša izborna povjerenstva. DIP utvrđuje rezultate i odgovoran je za sva tijela koja provode izbore i zakonitost procesa. Na predsjedničkim izborima birački odbori su nestranački što de facto može ispasti pristranije nego kada sastav biračkih odbora dijele vlast i opozicija pa se onda i međusobno nadziru, kao što je to, na primjer, na europarlamentarnim izborima. Konkretno, predsjednički kandidati na ovim izborima ne mogu imenovati svoje predstavnike u odbore. Smatramo da bi im to trebalo dopustiti.