GLOBUS

VELIKO PRESLAGIVANJE BIRAČKOG TIJELA Plenkovićev HDZ jača u centru, ali ostaje bez čak 42 posto birača desnice

Nikša Duper / CROPIX

 

Pomicanje HDZ-a s krajnjeg desnog pola prema desnom centru, rast Živog zida i Neovisnih za Hrvatsku, pozicioniranje Mosta na desnici te borba SDP-a da vrati rejting – dio je značajnog preslaganja koje se događa unutar biračkog tijela nakon ratifikacije Istanbulske konvencije. Pokazuju to rezultati Crodemoskopa, redovitog istraživanja agencije Promocija plus, provedenog početkom svibnja, a posebno pogledaju li se odgovori ispitanika na pitanje o svjetonazorskom usmjerenju, što je ostalo u sjeni “glavnih stranačkih rejtinga” i liste popularnosti pojedinih političara.

Što se samih rejtinga tiče, HDZ je, podsjetimo, i dalje na prvome mjestu s potporom od 26,4 posto, iako je taj rezultat za stranku Andreja Plenkovića najlošiji od posljednjih parlamentarnih izbora. Na drugome je mjestu SDP s potporom od 20,7 posto, dok se Živi zid, koji ima stalni rast, učvrstio na trećem mjestu s potporom od 12,7 posto. Četvrto mjesto i rejting od 7,6 posto pripalo je Mostu, dok se na petom mjestu našla stranka Neovisni za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih koja je u odnosu na prethodni mjesec zabilježila blagi rast i potporu od 2,6 posto.

Ako se za ovih prvih pet stranaka u obzir uzmu podaci Crodemoskopa od siječnja do svibnja, situacija je sljedeća – HDZ je za to vrijeme zabilježio ukupan pad od 2,6 posto, dok su ostale četiri stranke imale rast – i to najveći Živi zid od 1,3 posto, potom Neovisni za Hrvatsku 1 posto, zatim Most 0,7 posto, te SDP 0,1 posto.

Pomak HDZ-a prema centru

No, kad je riječ o odgovorima ispitanika oko svjetonazorskog usmjerenja, čini se da se događaju malo dublje pretumbacije na političkoj sceni. Zadnji podaci Crodemoskopa pokazuju da je HDZ izgubio priličan broj birača na krajnjem desnom polu gdje je zadnjih nekoliko godina, otkako ga je tamo gurnuo bivši šef Tomislav Karamarko, imao najveću podršku. Usporede li se ovi zadnji podaci s onima od travnja, vidljivo je da je HDZ na tom dijelu političkog spektra izgubio potporu 42 posto birača koji su se u istraživanju izjasnili kao birači desnice: početkom travnja HDZ je imao potporu 61,6, a sada 19,2 posto. No, zato se HDZ bitno pomaknuo prema desnom centru i centru, tako bi u ovom trenutku od onih koji sebe smatraju biračima desnog centra, njih 64,3 posto dalo potporu HDZ-u, a toj stranci bi glas dalo 38,4 posto onih birača koji se smatraju centrom. U travnju pak među biračima desnog centra HDZ-u je potporu davalo njih 47 posto, a od onih koji su u centru 21 posto.

Rezultati, kad je riječ o svjetonazorskom usmjerenju, pokazuju i da je SDP jasno profiliran na krajnjem lijevom polu gdje mu je potpora 57 posto, a slično je SDP bilježio i u travnju. Tada je na krajnjem lijevom polu imao potporu 53,6 posto. No, SDP je, prema zadnjim rezultatima, izgubio na lijevom centru u odnosu na mjesec dana ranije. Tada je imao potporu 45,7 posto, a sada ta podrška iznosi 39,2 posto.

Usporede li se podaci o svjetonazorskom pitanju za travanj i svibanj što se tiče Mosta i Živog zida, dobiva se prilično zanimljiva slika. Naime, Most koji je u travnju na krajnjem lijevom polu imao 9,3 posto, u lijevom centru 5,5 posto potpore te u desnom centru 4,5 posto, a na krajnjem desnom polu 3,4 posto, u svibnju je percipiran kao krajnje desna stranka. Na tom dijelu političkog spektra dobio je 18,3 posto, na desnom centru 5,1 posto, dok je u lijevom centru zabilježio tek 2,7 posto te na krajnjem lijevom polu ostao bez potpore. Objašnjenje za to očito je Istanbulska konvencija protiv čije su ratifikacije glasovali čelni ljudi Mosta Božo Petrov i Nikola Grmoja. Nastavi li se ovakav trend pomicanja HDZ-a prema centru, Most će očito ostati desnije od njih što upućuje da bi u budućnosti moglo doći do izravnog okršaja ovih dviju stranaka za dio istog biračkog tijela.

Živi zid lovi birače sa svih strana

Zanimljiva je i situacija sa Živim zidom kojem su ranije bili naklonjeniji lijevi birači. Prema zadnjim podacima Živi zid “lovi” birače sa svih strana, pa tako na krajnjem lijevom polu trenutačno imaju potporu 12,7 posto, među biračima lijevog centra 16,2 posto, a u centru 8,1 posto. Od onih koji se izjašnjavaju biračima desnog centra, Živi zid bi dobio potporu 6,1 posto, dok bi potporu od čak 17,3 posto dobio na krajnjem desnom polu. No, iako mu je taj postotak na desnici najviši, Živi zid ipak je veća prijetnja SDP-u, pogotovo uzme li se u obzir i to da je u lijevom centru prilična gužva – tu su još IDS, Glas i Pametno koji su dobili svaki po 5,4 posto, te HSU s istim postotkom, ali i HNS s 4,1 posto. U takvoj situaciji, čini se, SDP neće imati puno prostora za rast. No, s druge strane, ako se SDP konsolidira, to bi moglo značiti i pad rejtinga Živog zida za koji neki upozoravaju da je možda prerano počeo rasti, podsjećajući pri tome na sudbinu ORaH-a. Podsjetimo, u studenom 2014., točno godinu dana prije parlamentarnih izbora, ORaH je zabilježio jedan od svojih najboljih rejtinga – 18,5 posto, a pred izbore ga praktički više gotovo nije ni bilo.

 

No, za sve ove prognoze svakako je još rano. Točniju sliku moglo bi dati već sljedeće istraživanje Promocije plus, budući su sadašnji podaci prvi nakon ratifikacije Istanbulske konvencije koja je u javnosti izazvala brojne prijepore. Treba vidjeti i hoće li se nastaviti trend HDZ-ova pomicanja prema centru. To bi za stranku Andreja Plenkovića mogao biti veliki izazov s obzirom na činjenicu da tek slijede, primjerice, rasprave o novom Obiteljskom zakonu te Zakonu o pobačaju, oko čega će zasigurno biti još puno podjela. Spomenimo i da je prema podacima o svjetonazorskom usmjerenju najveći broj neodlučnih, njih 26 posto, među biračima krajnjeg desnog pola, dok je onih “koji ne znaju ili se nisu željeli izjasniti” među biračima Živog zida 29,4 posto. Živi zid za sada se izbjegava očitovati o aktualnim svjetonazorskim pitanjima poput Istanbulske konvencije ili ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, pa je pitanje trenutka kada će im zauzimanje stavova o tome početi utjecati na rejting. A to se, ako je suditi po ovim rezultatima, moglo vidjeti na primjeru Mosta koji je izgubio preostale lijeve birače nakon protivljenja Istanbulskoj konvenciji.

Ništa od parlamentarnih izbora

A ono što je sve izvjesnije jest da prijevremenih parlamentarnih izbora neće biti jer u ovom trenutku ionako ne odgovaraju nikome osim Živom zidu čiji je rejting u porastu. Naime, HDZ, koji bi vjerojatno pobijedio, ne bi imao s kim u koaliciju, SDP nikad nije bio lošiji, dok bi Most vjerojatno prošao s par mandata manje nego zadnji put. Što se pak tiče HNS-a, stranka Ivana Vrdoljaka vjerojatno ne bi ni prošla na izborima ako bi išli samostalno. A šansa da idu s HDZ-om je minimalna, s obzirom na to da je istraživanje iz travnja pokazalo kako bi HDZ u koaliciji s HNS-om dobio manje nego da idu sami.

Podsjetimo, u tom slučaju koalicija HDZ-HNS dobila bi 24,6 posto, savez SDP-HSS-HSU 21,6 posto, Živi zid 12,4 posto, Most 7,8 posto, Neovisni za Hrvatsku – HSP AS-HKS 6,1 posto, a koalicija Glas-IDS-Pametno 6 posto.

Izdvajamo

Iz drugih medija