Dob odlaska u mirovinu postalo je goruće političko pitanje i Vlada će teško uspjeti obraniti zakon da se radi do 67. godine života.
No i dalje se ne raspravlja o daleko većem utegu za hrvatski mirovinski sustav – povlaštenim mirovinama, koje bi, po europskim pravilima, trebalo izdvojiti iz mirovinskog sustava jer su ih njihovi korisnici dobili političkom odlukom.
Povlašteni umirovljenici podijeljeni su u 17 skupina, a najviše mirovine imaju bivši saborski zastupnici, ministri, ustavni suci i državni revizori. U stopu ih slijede akademici, branitelji i pripadnici HVO.
Među povlaštene spadaju i pripadnici vojski koje su se na obje strane borile u Drugom svjetskom ratu, službenici MUP-a i pravosuđa, pirotehničari, obavještajci, vojnici, politički zatvorenici, pripadnici JNA, službenici u tijelima SFRJ, rudari, pomorci i radnici izloženi azbestu.
