Iz arhive Globusa

Ovo su ljudi koji će okončati 20 godina svađe: Odred za pravopis

Šesnaest vrhunskih znanstvenika iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje odlučilo je – više ne treba pisati zadatci, pogrješka, newyorški, chicaški, Fukushima...

Iako bauk pravopisa intenzivno kruži hrvatskim kulturnim prostorom (ba­rem) od 1990., izazivajući svađe i polemike, činjenice su sljedeće: velik broj govornika hrvatskog jezika i dalje ima problema s pravopisom. Tijekom 21 godine izišlo je 17 izdanja pravopisa. Naposljetku, došlo je do zasićenja i samim razgovorom o pravopisu.

To više što se pravopisi razlikuju u detaljima, sitnicama, ali ipak se pravopisna rješenja stalno mije­njaju. “Znam ih usporediti s pravilima u prometu, a ona se ne smiju mijenjati, pogotovo ne svakih nekoliko godina”, kaže Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i voditelj projektnog tima za izradu hrvatskog pravopisa.

U Institutu je – s autoritetom 35 doktora filoloških znanosti različitih profila koji ovdje rade i koje Jozić s ponosom ističe – upravo zgotovljen novi pravopis hrvatskoga jezika, na kojemu je radilo 16 znanstvenika.

“Mnogo sam puta na našim radionicama rekao – doista mi nije jasno kako dva čovjeka mogu sjesti i napraviti pravopis, upravo zbog kompleksnosti takva posla...”, napominje Jozić, ističući da je upravo institucija poput njihove sposobna kadrovski i stručno načiniti pravopis. To će biti dvadeset i četvrti od godine 1639. kad je Rajmundo Džamanjić u Veneciji objavio svoj “Nauk za piisati dobro latinskiema slovima...”, odnosno sedamdeset i drugi gledamo li pojedina izdanja pravopisa.

Kratice. Hrvatska i dalje nema službeni pravopis. Stoga su u Institutu odlučili načiniti jedan i jedinstven, koji bi vrijedio i za osnovne i srednje škole, ali i za visoko školstvo, javne ustanove... Budući da je i sam prošao mnoge medijske kuće radeći kao lektor, Jozić je često imao problema koje nije mogao riješiti, a mnogim rješenjima nije bio zadovoljan. Na primjer – a u tome se najviše angažirao i u ovom pravopisu – to je pitanje kratica, koje nije sustavno riješeno. Kratice prodiru u hrvatski jezik svakodnevno, stalno se javljaju nove, a iako postoje pravila, još uvijek ne možete biti 100 posto sigurni kako napisati genitiv kratice CIA, FBI, INA (Ina), HINA (Hina)...

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. travanj 2024 14:19