Sport je emocija. Presnažna, iskonska i iskrena. Doživjeli smo je toliko puta, a uvjereni i da ćemo ju doživjeti još jako puno puta. No, ovo sinoć, čemu smo svjedočili u Sarajevu je... Neopisivo. Ali je lako objašnjivo. Čarolija Tonija Kukoča! Tako se slično i zove film kolege novinara Sabahudina Topalbećirevića "Magična sedmica - Toni Kukoč". No, kraj... kraj je bitan. Više od ikoje riječi, slova opisa novinara koji nije baš, po skromnom mišljenju, nemaštovit s riječima, epitetima, ali ovo u srijedu je trebalo doživjeti.
Dupkom ispunjena, vrlo velika konferencijska dvorana hotela "Hills", 2.600 uzvanika, sa zadnjim kadrom filma se ustaje i plješće. Nije to pljesak, to je bučan aplauz. Koji traje. Minuta, dvije, tri... Nije kraj, ljudi ne staju. U četvrtoj minuti slijedi skandiranje "Toni, Toni". Dalmatinci bi rekli - "pari mi se da san na Gripama". Poglavito jer je iza nas skupina od 6-7 Splićana u žutim majicama nekadašnje Jugoplastike. Pljesak još ne prestaje.
Plješće premijer Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, pa ovdašnji ministar vanjskih poslova, uzvanici od Šurjaka, Dalića, Maljkovića, Pavličevića... Sportska elita iz dvije-tri države najmanje. Plješću i oni, generacija koja ga je imala povlasticu gledati i oni koji su o njemu mogli samo čuti od svojih roditelja. Pet minuta. Pljesak ne staje. Jesmo li sada i ovime sve rekli o Toniju, o onomu što on znači ljudima, ali i o filmu čija je premijera upravo održana. Iako bi autor filma rekao.
- Ne radim to da bi to bio film, želim uvijek da to bude ispričana priča.
U tomu je i uspio. Autor i svi koji su radili na ovom projektu stvaranom zadnjih 5-6 mjeseci, s 26 najeminentnijih sugovornika, slikama iz cijele Tonijeve karijere. Od odrastanja u Splitu jednog "mulca" koji je kao i svaki drugi u Splitu želio, a što drugo doli, kako veli u filmu...
- Zaigrati u Ajduka. To je moj otac najviše želio, ali i ja. Bio sam nešto ja igrao i stolni tenis...
Zakinut je Hajduk i pingić, dobila je košarka. A kako? U jedno ljeto, između Tonijeve 14. i 15. godine.
- ...U jednom sam ljeto izrastao skoro 20 centimetara. Prvog dana škole, ono u jesen, uđe učiteljica u razred i kako svi mi stojimo, kaže mi - Toni, ajde siđi sa stolice. Svi se razmaknu i vidi da sam ja na zemlji, ha, ha. Bilo je neugodno meni, ali i njoj...
Jedna od "slika" iz filma koji kronološki prati Kukijevo odrastanje, tri Splitova naslova prvaka Europe, ali i malo prije toga, njegov prvi međunarodni bljesak. Godina 1987., Bormio, juniorsko SP i finale protiv SAD.
- I onda je Toni poludio - veli u filmu Dino Rađa.
Toni je naime te večeri pucao trice 11-12. Jasno da su bili prvaci. Film otkriva i neke detalje s EP u Italiji 1991., ali početkom ljeta i trenutak kada Tonijev cimer u reprezentaciji, Slovenac Jure Zdovc dobiva poziv iz Ljubljane da se spakira i napusti momčad države koja je napale Juretovu domovinu. Odlazimo filmom vrpcom i do jasno Igara ‘92. u Barceloni, na kojima se Michael Jordan i Scottie Pippen silno "napaljeni" na Tonija jer Jerry Krause, prvi čovjek Bullsa dovodi Tonija, za Amerikance "nekog Europljanina".
- Scottie je posebno bio napaljen na Tonija. Na prvoj utakmici protiv Hrvatske, u skupini, Scottie i ja smo se dogovorili - Nas dvojica čuvamo Tonija. Scottie, pa kad se on umori ja - veli u filmu najbolji. Michael Jordan.
- Htjeli smo ga podučiti što ga čeka u SAD, kakva se košarka igra u NBA ligi. Nakon druge utakmice, dakle finala, shvatili smo da Toni ima potencijal.
U filmu će te pronaći zapise i s Gripa i Bormija i EP u Zagrebu 1989. i SP u Argentini 1990. i iz Barcelone 1992., i s NBA parketa, pa malo i o obitelji, sve do današnjih golf-terena. Da, možda niste znali, ali Toni je u svojem golf-klubu zadnje tri godine također prvak. Jednom pobjednik - uvijek pobjednik. Ma, teško je svesti u nekoliko redaka nečiju karijeru. Knjiga je malo bolji medij, ali neki film opisati na papiru ili u digitalnom obliku zapisa... neizvedivo. Valja ovo pogledati. Bit će prilika jer trebao bi vrlo brzo film i do premijere u Splitu, i to baš sljedećeg ponedjeljka, na Tonijev rođendan (55).
Zaključno, za kraj filma, rečenice o Toniju Kukoču koje ga možda najbolje opisuju odnosno govore tko je i što.
- Toni nije bio samo moj suigrač. Toni nije samo moj prijatelj, on je i moj brat. Nema toga što ja za njega ne bi napravio.
Ove riječi je izrekao ne bilo tko već - Michael Jordan. Jel‘ trebamo sada tu išta više dodati? Možda netko pomisli da bi trebalo, da bi se moglo. Ovaj novinar će samo tu staviti - točku.