Europska komisija je znatno povećala prognoze rasta u Hrvatskoj, uz daljnji pad nezaposlenosti po prvi puta ispod šest posto, porast broja novih radnih mjesta i usporavanje inflacije. Hrvatska će, nakon Malte, sa 3,2 posto prema ovim prognozama, imati drugi najveći rast BDP-a u EU. Ove proljetne prognoze Europske komisije su znatno bolje od onih koje je dala u zimskim prognozama objavljenim u veljači ove godine, a ni one nisu bile loše.
Tada je Europska komisija predviđala da će Hrvatska 2023. završiti rastom od 2,6 posto, ove godine imati rast od 2,5 posto a sljedeću 2,8 posto. Prema najnovijim prognozama, Hrvatska je prošlu godinu završila rastom BDP-a od 3,1 posto a ove godine bi trebala imati rast od čak 3,3 posto.
Veći rast od Hrvatske će imati jedno Malta sa 4,6 posto a isti rast kao i Hrvatska će imati Rumunjska također s 3,3 posto. Ove zemlje odskaču u odnosu na prosjek euro područja i euro zone. Prosječni rast u euro zoni će biti tek 0,8 posto, a u EU jedan posto. Međutim, dobra je vijest da se trendovi prema pozitivnom okreću u cijeloj Europskoj uniji.
U analizi za Hrvatsku u ovogodišnjim proljetnim prognozama Europska komisija navodi da je ovakav rast Hrvatskoj omogućila prije svega veća potrošnja domaćinstava, stvaranje radnih mjesta, pri čemu su velik doprinos dali strani radnici, povećana apsorpcija sredstava iz EU fondova i povećanje plaća. Povećanje korištenja sredstava iz EU fondova se odnosi i na ona iz Višegodišnjeg financijskog okvira, dakle redovnih sredstava iz EU proračuna, ali i iz instrumenata za oporavak i otpornost. Europska komisija predviđa da će se ovi pozitivni trendovi u Hrvatskoj nastaviti.
Komisija mogući rizik vidi u očekivanom daljnjem rastu plaća, što može s jedne strane povećati i potrošnju, ali i smanjiti konkurentnost hrvatskih proizvoda za izvoz zbog porasta troškova rada.
Snažne ekonomske aktivnosti su u Hrvatskoj dovele do povećanja zaposlenosti za 2,7 posto i pada nezaposlenosti na 6,1 posto prošle godine. A ove godine, prema prognozama Europske komisije, nezaposlenost u Hrvatskoj bi trebala pasti ispod 6 posto, na 5,8 posto. To je dobra vijest, ali Komisija predviđa da će to dovesti do dodatnog pritiska za daljnje povećanje plaća. Nezaposlenost u Hrvatskoj će tako biti ispod prosjeka i EU i Euro područja.
Europska komisija predviđa nastavak usporavanja inflacije. Ona je 2022. bila iznad 10 posto, 2023. 8,4 posto ali, se očekuje da će ove godine biti 3,5 posto, da bi se 2025. godine stabilizirala na 2,2 posto. Komisija smatra da su glavni razlozi inflacije bili velika domaća potrošnja, povećanje plaća i turizam.
Javni dug u Hrvatskoj se prošle godine smanjio sa 67,8 na 63 posto BDP-a, a ove godine bi trebao pasti na 59,5 posto. Najveći javni dug u EU ima Grčka sa 153,9 posto, ali i to je značajni pad jer je 2022. zajednički dug iznosio preko 200 posto BDP-a. Poslije Grčke najveći javni dug u EU imaju Italija sa 138 posto i Francuska sa 112 posto. Popis država s dugom iznad 100 posto zaključuje Belgija sa 105 posto. Prosjek EU je 82 posto a Europodručja 90 posto.