Kako spriječiti srčani udar?

Svjetski dan srca

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju više od 50 % smrtnosti ili su prvi uzrok smrtnosti u području razvijenog svijeta. Bolesti srca više su od i jedne vrste bolesti povezane s prehranom. Prehrana uvelike utječe na zdravlje srčanog mišića na način da djeluje na zdravlje krvnih žila i normalnog krvnog tlaka.
Dobro je poznato da je zapadnjački način prehrane, u kojem prevladavaju zasićene masti, aditivi, slatkiši, poguban za zdravlje krvnih žila, a time i srca.

Posebno su ugroženi mladi ljudi koji žive sjedilačkim načinom života i malo se kreću. Kretanjem jačamo srčani mišić koji postaje efikasniji, a samim time bolje pumpa krv kroz naše tijelo što mu je i osnovna zadaća. To znači da srce potiskuje više krvi svakim otkucajem te si time omogućava da kuca sporije i da održava krvni tlak pod kontrolom.

TJELESNA AKTIVNOST ima veliki utjecaj u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, osobito: koronarne bolesti, visokog krvnog tlaka te masnoća u krvi.

Smanjuje rizik od obolijevanja i smrti za 35%

VJEŽBANJEM u srčani mišić i mozak dolazi i do 50% više kisika i hranjivih tvari. Trenirano srce može obaviti veći rad uz manji napor

Na fizičku aktivnost loše utječe i manjak magnezija što se manifestira većom srčanom frekvencijom. Zato je za održavanje zdravlja potrebno uzimati magnezij kao dodatak prehrani. Magnezij je jedan od najvažnijih minerala potrebnih za normalan rad srca. Srcu ne koristi stres, jedan je od glavnih neprijatelja zaposlenih ljudi, pa magnezij i tu može pomoći. Stresu naviše doprinose umor i iscrpljenost, a upravo protiv njih nam pomaže magnezij. Kako i na koji način provjerite ovdje.

U prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, veliku važnost uz pravilnu prehranu i vježbanje imaju i preventivni pregledi. Kompletna preventivna kardiološka obrada podrazumijeva interdisciplinaran tim s kojim specijalist kardiolog surađuje. Stručni tim Poliklinike Aviva sastavljen od liječnika – interniste, fizijatra, nutricionista i kineziologa individualnim pristupom predlaže rješenja prevencije kardiovaskularnih oboljenja-bolesti srca i krvnih žila.

Crne statistike

Brojni stručnjaci potvrđuju kako je magnezij na najboljem putu da postane najznačajniji mineral našeg vremena, budući da je neophodan za brojne vitalne procese u organizmu, kao i rad srčanog mišića, a njegov je unos u svakodnevnoj prehrani često nedostatan. Poznato je kako danas svaki drugi Hrvat umire od kardiovaskularnih bolesti, što je alarmantan podatak. Kako to prevenirati? Pravilna prehrana i primjerena tjelesna aktivnost polazišne su točke s kojima se ne može pogriješiti. Odgovarajuća tjelesna aktivnost pomaže održati normalnu tjelesnu težinu, pozitivno utječe na krvni tlak, pojavu arteroskleroze, regulaciju šećera u krvi te jača mišiće uključujući i srčani. A u svemu tome nezaobilazno mjesto zauzima magnezij. Zašto je tomu tako? Magnezij sudjeluje u stotinama tjelesnih reakcija, od stvaranja stanične energije, normalnog funkcioniranje živaca te mišićnu kontrakciju i relaksaciju. Sve navedeno ukazuje na iznimnu važnost magnezija kod rekreativaca i sportaša. Više o ulozi magnezija kod rekreativnog ili profesionalnog bavljenja sportom pronaći ćete ovdje.

Koji su prirodni izvori magenzija?

Iako se čini da je magnezij široko rasprostranjen u hrani, istraživanja pokazuju da je u većine ljudi tzv. zapadnjačke civilizacije unos magnezija ispod preporučenog te da moderan čovjek danas živi u stanju kroničnog nedostatnog unosa magnezija. Hranu s najvećom količinom magnezija čine orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, zeleno lisnato povrće, te integralne žitarice. Međutim, sadržaj magnezija u hrani može biti značajno smanjen s obzirom na primijenjene agrotehničke mjere u proizvodnji hrane, tehnološki proces prerade, te samu pripremu hrane, kuhanjem, zamrzavanjem i slično. Kako bi tijelo opskrbili preporučenom količinom magnezija, idealno je odabrati prirodnu mineralnu vodu bogatu magnezijem. Prirodan magnezij u Mg Miveli u topivom je obliku kojeg organizam iz tankog crijeva lako apsorbira u krvotok te ga može iskoristiti za vitalne životne funkcije ne izazivajući laksativan učinak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 03:43