Ovo je čovjek koji je spasio Zemlju od uništenja: Da je izvršio naredbu i lansirao nuklearni torpedo, 1962. počeo bi 3. svj. rat

Samo zahvaljujući čeličnim živcima i hladnokrvnosti sovjetski mornarički časnik Vasilij Arhipov spriječio je izbijanje 3. svjetskog rata tijekom kubanske krize u listopadu 1962. Britanski Channel 5 snimio je ekskluzivni dokumentarac o čovjeku koji je spasio svijet, a informacije o nepoznatom junaku dobili su iz nedavno deklasificiranih dokumenata sovjetske mornarice. Kubanska kriza, koja je trajala 13 dana, od 16. do 28. listopada 1962., dovela je svijet na sam rub nuklearnog rata, koji je za dlaku izbjegnut. Mnogi vojni anlitičari danas smatraju da se u tih 13 dana svijet našao najbliže svom uništenju. Sve je počelo 1959. godine, kada su Amerikanci u Italiji i Turskoj postavili rakete s nuklearnim bojevim glavama.

Špijunske fotografije

Namjera je bila jednostavna. Amerikanci i Sovjetski Savez raspolagali su raketama dometa do 14.000 kilometara i mogli su jedni druge gađati iz svojih zemalja. No, tada bi rakete bile prijevremeno otkrivene, što bi protivniku dalo vremena za odgovarajuću protumjeru. Na rakete ispaljene iz Turske ili Italije Rusima bi dale samo pet minuta, što ne bi bilo dovoljno za bilo kakav odgovor. Sovjeti su se našli u taktički lošijoj poziciji pa su morali smisliti način kako ponovno uspostaviti ravnotežu sila. Prilika im se pružila kad je kubanski komunistički vođa Fidel Castro s vlasti srušio proameričkog diktatora Fulgencija Batistu. Generalni sekretar Komunističke partije SSSR-a Nikita Hruščov odmah je htio iskoristiti novonastalu političku situaciju na Kubi. Prilika mu se pružila nakon neuspješnog iskrcavanja anticastrovskih gerilaca u Zaljevu svinja 1961. godine, pa je na Kubu poslao 40.000 vojnika kako bi zaštitio novu saveznicu. Istovremeno s vojnicima na Kubu su došli i tehničari koji su postavljali rakete s nuklearnim bojevim glavama. Tada su Sovjeti ponovno uspostavili stratešku ravnotežu. Sve je bilo u strogoj tajnosti, no američki špijunski zrakoplov snimio je ruske poligone i rakete na njima.

Objava ratnog stanja

Unatoč savjetima vojnog i političkog vrha američki predsjednik John F. Kennedy nije se odlučio na invaziju Kube, nego na pomorsku blokadu otoka. Tako da se u kratko vrijeme u Karipskom moru našla gotovo cijela američka flota s više od 200 brodova. Istovremeno su prema Kubi krenuli sovjetski trgovački brodovi krcati novim raketama. Pratile su ih sovjetske podmornice naoružane nuklearnim raketama.

Na podmornici B-29 kojom je zapovijedao Valentin Grigorijevič Savicki zamjenik mu je bio Vasilij Arhipov. Unatoč tome što je u toj podmornici bio zamjenik kapetana, Arhipov je ujedno bio zapovjednik eskadre od pet podmornica koje su se tada nalazile u Karipskom moru. Budući da se situacija krajnje zaoštrila, na podmornici je objavljeno ratno stanje i posada je u svakom trenutku bila spremna ispaliti nuklearne projektile. No, 11 razarača i nosač aviona iz američke blokadne flote otkrili su podmornicu i htjeli je istjerati na površinu.

Lov na podmornicu

Počela je igra mačke i miša. Rusi su bili u puno goroj poziciji, morali su što prije izroniti da bi napunili baterije pa su morali isključivati dio po dio električne opreme, a i zraka je bilo sve manje. U podmornici je temperatura porasla na 60 stupnjeva Celzijevih, a podmorničari su počeli padati u nesvijest, što zbog visoke temperature, što zbog nedostatka kisika. Situacija se pogoršala kada su Amerikanci u more počeli bacati signalne bombe kojima su podmornicu htjeli istjerati na površinu. U tom trenutku kapetan Savitski izgubio je živce i pomislio da ih Amerikanci žele potopiti dubinskim bombama te da je već počeo nuklearni sukob.

Pridobio posadu

Okupio je svoje časnike i rekao: “Znam da smo izgubljeni, ali ćemo makar otići časno u duhu sovjetske komunističke mornarice” te naredio ispaljivanje nuklearnog torpeda na američku flotu. Ideju je prihvatio i politički komesar podmornice Ivan Semonovič Maslenikov, no treći ključ za ispaljivanje torpeda bio je u rukama Vasilija Arhipova, koji je jedini zadržao razboritost. Njegovu protivljenju da se torpedira Amerikance pridružio se i veći dio posade. Kapetan je ostao usamljen u svojoj odluci i podmornica je izronila pred američke brodove. Amerikanci i Rusi gledali su se par dana dok kriza nije prošla. Umjesto rata postignuto je diplomatsko rješenje, Amerikanci su povukli rakete iz Italije i Turske, a Sovjeti s Kube.

U SSSR-u su Arhipov čin smatrali veleizdajom, ali mu nije suđeno. Do mirovine je zapovijedao podmornicama, da bi na kraju dobio čin kontraadmirala. Umro je 1999. od posljedica radioaktivnog zračenja koje je zadobio tijekom nesreće na podmornici K-19 prema kojoj je poslije snimljen film.