Američki će dug 31. prosinca 2012. dosegnuti 16.400 milijardi dolara, maksimalni iznos koji dopuštaju američki zakoni, upozorio je danas lidere Kongresa ministar financija Timothy Geithner, ali i najavio da će situaciju u kojoj se vlada više ne može zaduživati niti otplaćivati svoje dugove pokušati spriječiti “izvanrednim knjigovodstvenim mjerama”.
Kako je naveo Geithner, federalna će vlada prestati isplaćivati određene vrste financijske pomoći saveznim državama i lokalnim vlastima, a privremeno će se zaustaviti i investicije u državne mirovinske fondove za zaposlenike javnih službi i državne pošte, kao i uplate u fond za krizne situacije koji vlada može koristiti za obranu tečaja dolara.
Na taj će način vlada potrošiti 200 milijardi dolara manje te republikancima i demokratima u Kongresu dati još otprilike dva mjeseca da pokušaju postići dogovor o povećanju dopuštenog državnog duga. Vlada bi obustavljene uplate vratila nakon što kongresnici postignu dogovor.
Britanski Guardian tvrdi da je američka vlada sada u situaciji u kojoj se obični građani nađu kada dosegnu limit na kreditnim karticama ili rub dopuštenog minusa - Geithnerov plan ne znači da bi se dug smanjio, nego da bi vlada privremeno prestala trošiti te bi svoje obaveze platila nakon što joj Kongres “poveća minus”.
No, situacija nije bezazlena jer kada su se prije godinu i pol kongresnici ovako natezali oko povećanja limita, rejting agencija Standard & Poor’s američkoj je vladi snizila najviši rejting AAA, a svjetska se ekonomija zaljuljala.
Ovaj put Sjedinjene Države ponovno prijete globalnoj ekonomiji, ali ne samo zbog ograničenja na zaduživanje, nego i zbog straha da Sjedinjenim Državama istodobno prijeti i “fiskalna litica” - kombinacija drastičnih povećanja poreza i drastičnih proračunskih rezova, koja na snagu stupa 1. siječnja 2013. i koja bi, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, američki rast mogla smanjiti za četiri postotna boda. Posljedice bi se osjećale i u ostatku svijeta, i to tolike da neki analitičari tvrde da bi se kriza u eurozoni odjednom mogla činiti poput dječje igre.
Predsjednik Barack Obama danas je prekinuo božićni odmor na Havajima i vratio se u Washington kako bi s republikanskim liderima pokušao postići dogovor.
- Fiskalna litica predstavlja najveću prijetnju globalnom ekonomskom oporavku - ocijenili su nedavno analitičari agencije Fitch.
Prema američkom Centru za poreznu politiku pad preko “fiskalne litice” u prosjeku bi svakom Amerikancu povećao porez za 3500 dolara godišnje. Superbogatima bi se porez pritom u prosjeku povećao za 120.500 dolara, a onima s najmanjim prihodima 412 dolara godišnje. Istodobno će dva milijuna nezaposlenih Amerikanaca preko noći ostati bez pomoći od 290 dolara tjedno, a još milijun u prva tri mjeseca 2013. godine. Sve bi se plaće smanjile za dva posto jer bi istekle porezne olakšice na davanja iz plaća. Porezne olakšice na djecu za samohrane majke koje, primjerice, zarađuju minimalnu plaću, pale bi sa 1725 na 165 dolara.
Tri scenarija: Moguća nova globalna kriza
Najcrnja varijanta: Povratak globalne krize
Ne uspiju li se demokrati i republikanci dogovoriti, američka će se ekonomija zasigurno oporavljati sporije, a mogla bi pasti i u novu recesiju te sa sobom povući i ostatak svijeta. Proračun bi se u idućih deset godina smanjio za 1200 milijardi dolara, a za otprilike jednak iznos povećali bi se i porezi. MMF procjenjuje da bi zbog toga ekonomski rast u SAD-u mogao biti četiri postotna boda niži.
Zakasnjeli dogovor izaziva nered u SAD-u
Analitičari predviđaju da posljedice ne bi trebale biti drastične ako dogovora i ne bude do 1. siječnja 2013., pod uvjetom da pritom postoji uvjerenje da će se dogovor postići brzo. Uz to, mogući je i kratkoročni dogovor kojim bi se rezovi odgodili do proljeća, a povećanje poreza moglo bi se i retroaktivno ukinuti - iako je Geithner poručio da bi to stvorilo nepotreban nered u poreznom sustavu.
Dogovor prije Nove godine osigurava mir
Postignu li demokrati i republikanci dogovor do 1. siječnja, to će zasigurno značiti da su popustile obje strane. Većina Amerikanaca vjerojatno će i dalje moći računati na manje poreze koje je uveo Bush, ali će se porezi povećati najbogatijima. No, mnogi siromašniji ostat će bez dijela socijalnih prava - primjerice, očekuje se da će Obama dopustiti ukidanje smanjenja poreza na plaće od dva posto, a bez prava na naknadu mogli bi ostati i mnogi nezaposleni.