Nedostatak IT stručnjaka: mit ili činjenica

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 14.02.2007. u 12:02

Prvi u selu ili drugi u gradu?
Tijekom prošle godine prezentiralo se nekoliko bitnih istraživanja kojima je hrvatska ICT scena ocjenjivala samu sebe i uspoređivala s ostatkom svijeta. Hrvatska udruga poslodavaca prezentirala je "Analizu hrvatske ICT industrije 1999. - 2004.", a središnji državni ured za e-Hrvatsku "Studiju razvoja informacijskog društva u 2005."

Na europskom planu, Svjetski ekonomski forum izdao je "Lisabonski izvještaj 2006: Measuring Europe's Progress in Reform" (cjelokupni sadržaj može se vidjeti na: www.weforum.org/pdf/gcr/lisbonreview/report2006.pdf) koji predstavlja jedan od temeljnih dokumenata daljnjeg razvoja europskih država, a čiji je nositelj upravo informacijsko društvo.

Rang

Država

Indeks

napretka

1

Danska

5.76

2

Finska

5.74

3

Švedska

5.74

4

Nizozemska

5.59

5

Njemačka

5.53

6

Ujedinjeno Kraljevstvo

5.50

7

Austrija

5.30

8

Luksemburg

5.29

9

Francuska

5.21

10

Belgija

5.15

11

Irska

5.09

 

 

 

12

Estonija

4.93

13

Protugal

4.64

14

Češka

4.53

15

Španjolska

4.49

16

Slovenija

4.44

17

Mađarska

4.40

18

Slovačka

4.38

19

Malta

4.38

20

Litva

4.31

 

 

 

21

Cipar

4.28

 

 

 

22

Latvija

4.25

23

Grčka

4.19

24

Italija

4.17

 

 

 

25

Poljska

3.76

 

 

EU25 prosjek

4.84

 

1

Hrvatska

3.93

2

Turska

3.92

3

Rumunjska

3.59

4

Bugarska

3.31

5

Makedonija

3.28

6

 Srbija i Crna Gora

3.14

Ukoliko gledamo indekse po kojima su rangirane države, Hrvatska prema njima pripada u krug EU25 (čak smo i bolji od jedne članice - Poljske) i po ukupnom indeksu dosta smo bolje ocjenjeni od novih članova - Bugarske i Rumunjske. Mnogi će reći da smo zaista napravili odličan posao, međutim razum bi nam trebao naložiti da se ne opuštamo nego počnemo razmišljati o poboljšanju naše pozicije na EU skali, jer to je okruženje kojem stremimo i s čijim indeksima ćemo se za par godina uspoređivati.

Naravno, ovo nije jedini indeks koji nas svrstava u poziciju u kojoj se nalazimo, već istu stvar mogu potvrditi i istraživanja koja su provodili Orbicom, Međunarodna mreža UNESCO odbora za komunikacije, te ITU, Internacionalna telekom zajednica, pod pokroviteljstvom UN-a (više informacija na http://www.orbicom.uqam.ca: " From the Digital Divide to Digital Opportunities: Measuring Infostates for Development").

Pogledamo li podkategorije koje definiraju rang neke države, uočava se da trenutnu, relativno dobru poziciju možemo zahvaliti ponajviše financijskom sektoru i mrežnoj infrastrukturi, a da smo slabi u područjima koja bi trebala ocrtavati "društvo znanja": istraživanje i razvoj te socijalna uključenost u informacijsko društvo. Drugim riječima, napredak cijelog društva i države uvelike ovisi i o napretku ICT-a, a još više o ljudima koji tehnologiju razvijaju, održavaju, unapređuju i koriste. Kao što bi se moglo zaključiti iz toga, a još više iz stanja na terenu, ponajviše šepamo upravo u segmentima ulaganja u ljude i njihova IT znanja.

Nemali broj puta slušali smo, od visokopozicioniranih ljudi i utjecajnih gospodarstvenika o problemu nedostatka IT stručnjaka pa čak i o konkretnim godišnjim brojkama. Kroz nekoliko međusobno povezanih činjenica pokušat ću oslikati kakvo trenutno vlada stanje u zatvorenom krugu koji sačinjavaju: ljudi - obrazovne institucije - tržište rada - poslodavci te pokušati odgovoriti na pitanje zašto smatram da je IT trenutno najatraktivnije zanimanje u našoj regiji.


Ako ne znaš kuda ideš, uvijek ćeš tamo i stići!
Povećana potražnja za IT kadrovima na privatnim i javnim burzama rada

Želite li danas zaposliti npr. sistemskog inženjera koji će u vašoj organizaciji brinuti o sigurnosti vaše infrastrukture ili raditi na projektima koje nudite na tržištu, možete se pokušati obratiti Zavodu za zapošljavanje, ponuditi radno mjesto na nekom od domaćih portala za zapošljavanje ili se obratiti direktno edukacijskoj instituciji (fakulteti, visoke škole, career trening centri ili specijalizirane informatičke obrazovne ustanove). Uslijed nesređene situacije u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, ali i tržišta koje naprosto treba ovakve profile zaposlenika, iz Zavoda ćete vjerojatno dobiti informaciju da takvih ljudi kod njih na evidenciji nema. Obratite li se portalima za zapošljavanje najvjerojatnije ćete brzo uvidjeti da se uz vašu ponudu pojavljuje njih još desetine, a kakvi su trendovi možete vidjeti u priloženom istraživanju koje kontinuirano provode Učilište Algebra i portal MojPosao.net. U njemu se prate trendovi objavljivanja poslova iz kategorija sistemski administratori/inženjeri, programeri/razvojni programeri, specijalisti za baze podataka i specijalisti za IT podršku/helpdesk.

U ovom trenutku u Hrvatskoj se kroz sustav visokog obrazovanja može školovati za kategoriju elektrotehnika i računarstvo na otprilike 15 ustanova. S druge strane, postoji i određeni broj vrlo kvalitetnih izvaninstitucionalnih career programa koji polaznicima daju u roku od 6 do 8 mjeseci vrlo upotrebljiva, dinamička znanja i s kojima su poslodavci do sada bili iznimno zadovoljni.

Premali broj zaposlenih u ICT sektoru

Studija Hrvatske udruge poslodavaca pokazala je da smo s trenutnim brojem zaposlenih u IT djelatnostima (za očekivati je da je broj IT stručnjaka direktno proporcionalan ovom broju), u odnosu na ukupan broj stanovnika, na samom dnu ljestvice zemalja s kojima se uspoređujemo. Razvijene zemlje EU15 predstavljaju za nas, s ovakvom strategijom, teško dostižni cilj. Uz pretpostavku da pojačani razvoj IT kadrova ne predstavlja hrvatsku strategiju, što možemo očekivati?

1. Nedostatak investicija i dotoka stranog kapitala u hrvatski IT sektor uslijed nedovoljnog ljudskog potencijala.

2. Upravo zbog malog broja stručnog kadra, mnoge IT usluge i rješenja u Hrvatskoj dosežu jako visoke cijene i na taj način nedostupne su širokom broju potencijalnih korisnika, a što je vidljivo iz kategorije prihoda prema zaposleniku. Sa 82,3 tisuće eura u prihodima po zaposleniku u 2004. godini Hrvatska se nalazi ispred svih ostalih zemalja iz regije srednje i istočne Europe (izuzev Slovenije). Vrtimo li se u krug?

3. Nizak stupanj svijesti ulaganja u istraživanje i razvoj, mogao bi dovesti do odljeva najstručnijih ljudi, a zamjene bi se mogle tražiti u dotoku novih ljudi s istoka. Zar uz potencijal od gotovo 300.000 nezaposlenih?

Microsoftovo istraživanje o visini plaća ljudi s profesionalnim IT certifikatima

Poznato je da ljudi u IT branši zarađuju u prosjeku više od ostalih. Međutim, nešto je manje poznato da je prošlogodišnje istraživanje u organizaciji Microsofta dokazalo na uzorku od 1.036 profesionalca da stručnjaci koji su stekli neki od "Premium" Microsoft certifikata (MCSA, MCSE, MCAD, MCSD i MCDBA) u Hrvatskoj zarađuju u prosjeku 13,6% više od svojih kolega bez ovakvog dokaza znanja i vještina. Možda je i nepotrebno spominjati da niti jedan od sudionika istraživanja s Microsoftovim certifikatom najvišeg stupnja trenutno nije bez posla. Ubacimo li gore navedene činjenice u brojke, i definiramo da je za pripremu i stjecanje MCSA certifikata (npr. http://www.algebra.hr/MCSA_akademija.asp) potrebno cca. 15.000,00 kuna vrlo brzo ćemo uvidjeti da je vrijeme povrata ovakve investicije u samostalno obrazovanje samo 18 mjeseci. Nitko ti neće pomoći, ako si ne pomogneš sam

"Dobar dan, recite, bih li se mogao kod vas predbilježiti za perspektivne programere ili sistemske administratore (op.a. naravno, uz obveznu specijalizaciju za pojedini aspekt ili tehnologiju)?" S obzirom u kakvim se krugovima ljudi krećem i kako je Algebra edukacijska ustanova koja "proizvodi" IT stručnjake, nerijetko se događa da me poslovni partneri i poznanici nazivaju i traže izravno od nas preporuke za zapošljavanje ambicioznih ljudi koji su trenutno bez posla i tek ulaze u edukacijske procese. Malo, pomalo, nad mojim stolom se stvorila, kako ju od milja nazivam - lista "narudžbi" IT stručnjaka ili moja privatna burza za zapošljavanje, koja se svakodnevno nadopunjava i razvija. Upravo zbog ove činjenice, ali i želje da polaznicima jednog od najopširnijih edukacijskih programa - IBM Advanced Career, omogućimo stjecanje praktičnog iskustva pokrenuli smo programstručnih praksi u suradnji s većim brojem renomiranih IT tvrtki. Kao posebno dobar primjer suradnje istaknuo bih onaj sa Siemensom koji je iskazao gotovo neprestanu potrebu za mladim programerima.

Trend potražnje IT stručnjaka prema istraživanju Učilišta Algebra i portala MojPosao.net

 
 
 
 

Ulaganje u vlastite IT snage: strategija stvaranja modernog kadra

Velike tvrtke koje percipiraju problematiku ne čekaju tuđu pomoć i same se uvelike brinu o svojim ljudskim resursima: ulažu u razvoj vlastitog kadra i brinu se o pravovremenom 'vrbovanju' netom završenih specijalista.
Velike tvrtke koje percipiraju problematiku ne čekaju tuđu pomoć i same se uvelike brinu o svojim ljudskim resursima: ulažu u razvoj vlastitog kadra i brinu se o pravovremenom "vrbovanju" netom završenih specijalista.

Međutim u perspektivi bismo trebali stvoriti i veliku bazu manjih i srednjih, visoko stručnih tvrtki koje bi nosile veliki dio gospodarstva, a koje nisu u mogućnosti trenutno izdvajati velika sredstva za razvoj vlastitih kadrova te su zato u vrlo nepovoljnom položaju. Kao rezime svega, želimo li imati jak IT sektor koji će se moći nositi s izazovima poslovanja u regiji, morali bismo na državnoj razini razmisliti i o slijedećim stavkama:

1. Definiranje pozicije IT segmenta gospodarstva u hrvatskim strategijama.
2. Kvalitetnije povezivanje gospodarstva i školstva.
3. Prekvalifikacija određenog, većeg broja nezaposlenih s predispozicijama u IT zvanja.
4. Dodatne financijske olakšice organizacijama koježele investirati u razvoj vlastitih IT kadrova.





Hrvoje Balen diplomirani je inženjer elektrotehnike i računarstva i član uprave Algebre, odgovoran za marketing i prodaju. Od 1998. godine bavi se područjem IT treninga i edukacije, kako za velike tvrtke i državna tijela, tako i za krajnje korisnike. Kroz svakodnevni kontakt s velikim klijentima i tržištem rada upoznao se s problematikom nedostatka IT stručnjaka koji kontinuirano prati. Trenutno sudjeluje u projektima koji uključuju implementaciju naprednih metoda u IT obuci, unapređenje ISO 9001 sustava upravljanja, e-learninga i konzaltinga u edukacijskim procesima za ključne kupce. Aktivno uključen u ICT udrugu Hrvatske udruge poslodavaca te u radnu skupinu koja se bavi izradom novog Zakona o obrazovanju odraslih.

Izdvajamo