ZAGREB - Od više od 360.000 novih umirovljenika koji su otišli u mirovinu nakon 1999. godine, oko 80.000 korisnika najnižih mirovina vjerojatno neće dobiti nikakvo povećanje prema modelu koji su dogovorili Vlada i umirovljeničke udruge.
Svaki peti novi umirovljenik tako se ne može veseliti povećanju mirovina od četiri do 27 posto koje će se početi primjenjivati od 1. listopada ove godine. Riječ je mahom o umirovljenicima koji su trebali imati toliko niske mirovine da im one čak niti nakon povećanja neće prijeći najnižu mirovinu koju im jamči država. Da je riječ o oko 80.000 umirovljenika, procjenjuju u umirovljeničkim udrugama, dok SDP-ovac Davorko Vidović ima još crnje procjene i tvrdi kako čak 143.337 umirovljenika s najmanjim mirovinama do 1199 kuna neće dobiti ništa ili će im se mirovina povećati tek neznatno.
Ako nečija mirovina s dodatkom prelazi razinu najniže mirovine, isplatit će se ta razlika. Ako je osnovica s dodatkom još niža od najniže mirovine, i dalje će umirovljeniku pripadati najniža mirovina
Damir Polančec
- Prema grubim procjenama koje sam dobio iz HZMO-a, od 145.000 korisnika najnižih mirovina njih 20 do 30 tisuća neće dobiti nikakvo povećanje - tvrdi pak potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Ponavlja se slična situacija kao i kod povrata duga u kojoj umirovljenici s najnižim mirovinama ne mogu računati na veća primanja. Kod aktualnog povećanja mirovina novih umirovljenika riječ je pak o umirovljenicima koji su prema uplaćenim doprinosima trebali imati mirovine niže od 50 kuna po godini staža, odnosno manje od najniže mirovine koju im od 1999. godine kao svojevrsnu socijalnu zaštitu jamči država.
Riječ je uglavnom o poljoprivrednicima koji su uplaćivali minimalne doprinose i kasnije dobili državnu najnižu mirovinu. Naime, u umirovljeničkim udrugama procjenjuju da je od 80.000 umirovljenika koji vrlo vjerojatno neće dobiti nikakvo povećanje čak 60.000 nekadašnjih poljoprivrednika. - Povećanje mirovina temelji se isključivo na uplati doprinosa i to je jedino pravedno rješenje - poručio je saborski zastupnik HSU Silvano Hrelja.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec ističe da je osnovica na koju će se obračunati dodatak izračunata mirovina. Prema njegovim tvrdnjama s povećanjem mirovina novi umirovljenici će doći do mirovina od 18 najboljih godina odnosno na razinu slovenskog modela. - Ako nečija mirovina s dodatkom prelazi razinu najniže mirovine, isplatit će se ta razlika. Ako je osnovica s dodatkom još niža od najniže mirovine, i dalje će umirovljeniku pripadati najniža mirovina - rekao je Polančec.
godinama vara, tako je SDP u četvrtak u saborskoj raspravi nazvao Vladin prijedlog rješavanja problema novih umirovljenika. Unatoč kritikama da je riječ o nepravdi jer oni s najmanjim mirovina, njih 143.337, neće dobiti ništa ili mrvice, i SDP kao i ostale oporbe strane podržat će Vladin prijedlog.
- Podržat ćemo vaš nepravedan zakon, kako bi vas se prisililo da makar jedan mjesec date umirovljenicima tih pišljivih 40 milijuna kuna više novca - poručio je Davorko Vidović (SDP). Njegovi navodi nisu samo uznemirili HDZ-ovce, nego i HSU. HNS je upozorio da će tek s ovim povećanjem udio prosječne mirovine u plaći dostići 44 posto, a Damir Kajin (IDS) smatra da je Vladin prijedlog samo 50-postotno rješavanje problema. (N. B., S. B., V. R.)
U Svjetskoj banci, čiji je ured odnedavno smješten u tek djelomično useljenom staklenom Zagreb Toweru u novoj poslovnoj zoni na istoku Zagreba, danas su inače odlučili biti suzdržani u kritikama novih Vladinih ustupaka umirovljenicima, jer oni još nisu prošli saborsku proceduru. Činjenica je, međutim, da u Hrvatskoj već danas 1,4 milijuna zaposlenih financira milijun umirovljenika, što se može smatrati "prilično dramatičnom situacijom".
U banci se zauzimaju za postupno podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i za izravnu, financijsku, destimulaciju ranih odlazaka u mirovinu.
- Ako netko odlazi u mirovinu sa 50 godina, njegova mirovinska osnovica trebala bi se umanjiti za nekoliko postotaka, jer zaposleni će morati financirati njegovu mirovinu. S druge strane, onima koji odlaze u mirovinu kasnije, trebalo bi pogodovati, jer realno će manje vremena provesti u mirovini - objasnio je Horvai. U Banci upozoravaju i da najnovija Vladina obećanja nisu u skladu sa sporazumima koje je Svjetska banka potpisala s Vladom u sklopu PAL programa.
- Prema PAL-u, mirovinska je reforma u Hrvatskoj već provedena i po našem je mišljenju više nije trebalo dirati - rekao je Horvai. (V. Vresnik)
G. Galović;S. Barilar;N. Božić
Svaki peti novi umirovljenik tako se ne može veseliti povećanju mirovina od četiri do 27 posto koje će se početi primjenjivati od 1. listopada ove godine. Riječ je mahom o umirovljenicima koji su trebali imati toliko niske mirovine da im one čak niti nakon povećanja neće prijeći najnižu mirovinu koju im jamči država. Da je riječ o oko 80.000 umirovljenika, procjenjuju u umirovljeničkim udrugama, dok SDP-ovac Davorko Vidović ima još crnje procjene i tvrdi kako čak 143.337 umirovljenika s najmanjim mirovinama do 1199 kuna neće dobiti ništa ili će im se mirovina povećati tek neznatno.
Ako nečija mirovina s dodatkom prelazi razinu najniže mirovine, isplatit će se ta razlika. Ako je osnovica s dodatkom još niža od najniže mirovine, i dalje će umirovljeniku pripadati najniža mirovina
Damir Polančec
|
Ponavlja se slična situacija kao i kod povrata duga u kojoj umirovljenici s najnižim mirovinama ne mogu računati na veća primanja. Kod aktualnog povećanja mirovina novih umirovljenika riječ je pak o umirovljenicima koji su prema uplaćenim doprinosima trebali imati mirovine niže od 50 kuna po godini staža, odnosno manje od najniže mirovine koju im od 1999. godine kao svojevrsnu socijalnu zaštitu jamči država.
Riječ je uglavnom o poljoprivrednicima koji su uplaćivali minimalne doprinose i kasnije dobili državnu najnižu mirovinu. Naime, u umirovljeničkim udrugama procjenjuju da je od 80.000 umirovljenika koji vrlo vjerojatno neće dobiti nikakvo povećanje čak 60.000 nekadašnjih poljoprivrednika. - Povećanje mirovina temelji se isključivo na uplati doprinosa i to je jedino pravedno rješenje - poručio je saborski zastupnik HSU Silvano Hrelja.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec ističe da je osnovica na koju će se obračunati dodatak izračunata mirovina. Prema njegovim tvrdnjama s povećanjem mirovina novi umirovljenici će doći do mirovina od 18 najboljih godina odnosno na razinu slovenskog modela. - Ako nečija mirovina s dodatkom prelazi razinu najniže mirovine, isplatit će se ta razlika. Ako je osnovica s dodatkom još niža od najniže mirovine, i dalje će umirovljeniku pripadati najniža mirovina - rekao je Polančec.
godinama vara, tako je SDP u četvrtak u saborskoj raspravi nazvao Vladin prijedlog rješavanja problema novih umirovljenika. Unatoč kritikama da je riječ o nepravdi jer oni s najmanjim mirovina, njih 143.337, neće dobiti ništa ili mrvice, i SDP kao i ostale oporbe strane podržat će Vladin prijedlog.
- Podržat ćemo vaš nepravedan zakon, kako bi vas se prisililo da makar jedan mjesec date umirovljenicima tih pišljivih 40 milijuna kuna više novca - poručio je Davorko Vidović (SDP). Njegovi navodi nisu samo uznemirili HDZ-ovce, nego i HSU. HNS je upozorio da će tek s ovim povećanjem udio prosječne mirovine u plaći dostići 44 posto, a Damir Kajin (IDS) smatra da je Vladin prijedlog samo 50-postotno rješavanje problema. (N. B., S. B., V. R.)
SDP: Podržat ćemo prijedlog iako je on za nas jedna od najvećih prevaraJedna od najvećih prevara prema umirovljenicima koje se sustavno
|
U Svjetskoj banci, čiji je ured odnedavno smješten u tek djelomično useljenom staklenom Zagreb Toweru u novoj poslovnoj zoni na istoku Zagreba, danas su inače odlučili biti suzdržani u kritikama novih Vladinih ustupaka umirovljenicima, jer oni još nisu prošli saborsku proceduru. Činjenica je, međutim, da u Hrvatskoj već danas 1,4 milijuna zaposlenih financira milijun umirovljenika, što se može smatrati "prilično dramatičnom situacijom".
U banci se zauzimaju za postupno podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao i za izravnu, financijsku, destimulaciju ranih odlazaka u mirovinu.
- Ako netko odlazi u mirovinu sa 50 godina, njegova mirovinska osnovica trebala bi se umanjiti za nekoliko postotaka, jer zaposleni će morati financirati njegovu mirovinu. S druge strane, onima koji odlaze u mirovinu kasnije, trebalo bi pogodovati, jer realno će manje vremena provesti u mirovini - objasnio je Horvai. U Banci upozoravaju i da najnovija Vladina obećanja nisu u skladu sa sporazumima koje je Svjetska banka potpisala s Vladom u sklopu PAL programa.
- Prema PAL-u, mirovinska je reforma u Hrvatskoj već provedena i po našem je mišljenju više nije trebalo dirati - rekao je Horvai. (V. Vresnik)
Svjetska banka: Svaki radnik ostaje bez 10.000 kunaAko netko obeća umirovljenicima dodatnih 40 milijardi kuna, taj bi morao i objasniti javnosti da zapravo namjerava uzeti, grubo rečeno, oko 10.000 kuna iz džepa svakog zaposlenog u Hrvatskoj, rekao je danas Andras Horvai, novi šef ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. |
G. Galović;S. Barilar;N. Božić