'Priče iz davnine': Možda najvažniji hrvatski kulturni projekt za 21. stoljeće

Tijekom samo nekoliko godina multimedijalni projekt "Priča iz davnine" bračnog para Zvonimira i Helene Bulaje pretvorio se iz sanjarije dvoje mladih ljudi u možda najuzbudljiviju "success story" suvremene hrvatske kulture.



Ta priča o uspjehu počela je prije pet godina kada je mladi par zagrebačkih Splićana zamislio računarski CD na kojemu će se naći osam djela nastalih flash-animacijom, koja su nadahnuta pseudomitološkim slavenskim pričama Ivane Brlić Mažuranić.



Par Bulaja uspio je svojom fantazijom zaraziti sedam istaknutih flash-animatora sa svih strana, od Australije do Kanade. Na kraju je par mladih računarskih frikova postigao više nego sve komisije o kulturnoj suradnji i atašei za kulturu. Rezultat njihove vizije bio je prvi disk "Priča iz davnine" s radovima Nathana Jureviciusa, Ala Keddieja, Ellem Mc Auslan i Katrin Rothe. Kad se pojavio, CD je sve ostavio razjapljenih usta. Pred nama se našla vrhunska suvremena multimedija, nadahnuta hrvatskom baštinom. Neki njegovi dijelovi, poput "Stribora" na škotskom slangu Ala Keddieja i "Potjeha" Nathana Jureviciusa, postali su kultni.



NevaPrvi disk "Priča" visoko je uvršten na popis kulturnih događaja godine, dobivao je nagrade posvuda od Lucce do San Francisca, a doživio je i milijunsku distribuciju u Kini. Prvi dio "Priča iz davnina" možda je i najrelevantniji hrvatski kulturni produkt početka 21. stoljeća, produkt koji je tim bolji što je u njega ugrađen združeni talent ljudi sa svih meridijana. Nakon prvoga dijela, manufakturi Bulaja trebalo je tri godine da u kućnom obrtu isproducira iščekivani drugi disk. Drugi dio te multimedijalne sanjarije na zaostaje za prvim. Na disku su četiri crtića: "Neva" Kanađanina Edgara Bealsa, prema priči "Sunce djever i Neva Nevičica", te "Jagor" u autorstvu njujorškoga bračnog para bjeloruskog podrijetla Mirek i Polina Nisenbaum. Nadalje, tu je "Ribar Palunko i njegova žena" u autorstvu Francuskinje s kalifornijskom adresom Laurence Arcadias, te naposljetku "Regoč" kojega kao autor potpisuje koproducentica projekta Helena Bulaja. Prvi CD "Priča iz davnine" bio je multimedijalno mješovitiji, pa se sastojao i od crtića, i od interaktivnih slikovnica, i od filma s ubačenim igricama.



PalunkoDrugi disk je u tom smislu konzervativniji. Sva četiri naslova klasični su flash-crtići, a interaktivni dio izdvojen je u zasebni blok jednostavnih igrica. Među tim igricama su različite slagalice i bojanke na temu likova iz bajki, zatim DJ kutak s muzikom iz filmova te verzija slavnoga Sokobana u kojoj je akter mali dječarac Vlatko iz Palunka. Osim igrica disk, kao i prethodni, sadrži još dodataka: tekstove izvornih priča, eseje samih autora filmova te biografiju književnice. Kad je riječ o samoj kvaliteti flash - filmova, drugi je disk ravan, ako ne i bolji od prvog. Neporecivi hit diska je sigurno "Neva" Kanađanina Bealsa. Riječ je o reduciranom crtanom filmu koji se metanarativno poigrava ikonografijom i kulturom lutkarskog kazališta, stoga ne čudi što je crtić prema priči Ivane Brlić Mažuranić doživio i kazališnu preradbu na šibenskom dječjem festivalu. Impresivni Bealsov minimalizam definirao je i vizualni pečat cijeloga diska, a upada u uši i zarazna glazba koju potpisuje autor.



Regoč"Jagor" bjeloruskih supružnika Nisenbaum crtani je film koji odaje tradicionalnu rusku školu i podsjeća na folklorni lirizam Norštejna i drugih sovjetskih klasika. Laurence Arcadias je "Palunka" prevela u krajnje reducirani geometrijski minimalizam koji će poznavatelje domaće animacije podsjetiti na Mimicu ili Vukotića, uključujući "Surogat". Interesantno je i to da je suurednica cijelog projekta Helena Bulaja načinila film koji možda najviše odudara od ostatka diska. Bulaja je u animaciji debitant, a njezin je film jedini koji uključuje vizualno stilizirano glumačko lice (Regoča glumi Portugalac Nuno Almeida). Film joj je lirski i onako "ženski", vizualna impresija u njemu preteže nad naracijom. Jedna od najjačih karti "Regoča" jest  glazba.



Dva CD-a "Priče iz davnine" zajedno čine premreženu cjelinu i jedinstveni kolektivni opus. Današnja hrvatska mlada generacija živi, nažalost, u "low tech" kulturnom ambijentu u kojem ništa uz što odrastaju nije proizvedeno ovdje. Nakon Bulaja više nije sasvim tako: zato - ne dopustite svom djetetu da odraste bez "Priča iz davnine"!


Jurica Pavičić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 14:50