Razmišljate li na kreativni ili etički način?

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 17.04.2007. u 22:29

Ovo će stoljeće pripadati ljudima koji mogu razmišljati na pet određenih načina, tvrdi slavni američki psiholog Howard Gardner u svojoj novoj knjizi "Five Minds for the Future".

Howard Gardner (63), profesor na prestižnom sveučilištu Harvard, svjetsku je slavu stekao prije 23 godine kada je objavio teoriju o višestrukoj inteligenciji. Žestoki kritičar IQ testova, Gardner tvrdi da ne postoji jedinstvena, nego više tipova inteligencije: lingvističko-verbalna, logičko-matematička, glazbena, tjelesno-kinestetička, prostorna, intrapersonalna i interpersonalna, odnosno socijalna inteligencija.

U proteklih 20 godina Gardner je mnogo puta bio predmet kritika i rasprava, a kritičari su često njegovu teoriju napadali i kao pokušaj da se konceptom političke korektnosti zamagli neosporna činjenica da prosječan Afroamerikanac u pravilu na testovima inteligencije postiže slabije rezultate nego prosječan bijelac.

No, Gardner je čvrsto ustrajao u tvrdnji da ljudi, baš kao što se međusobno razlikuju osobenošću i temperamentom, imaju i različite profile inteligencije. U skladu s tim, tvrdi on, mogao bi se stvoriti novi obrazovni sustav koji bi bio mnogo učinkovitiji nego današnji jer bi svakom pojedincu pomogao da razvije svoj tip inteligencije. Teorija višestruke inteligencije priskrbila je Gardneru poziciju jednog od 100 vodećih svjetskih intelektualaca u izboru časopisa Prospect.

Potaknut glasovitom Churchillovom izrekom da će "carevi budućnosti biti carevi uma", Gardner identificira pet tipova umova koji će "vladati 21. stoljećem". To su: disciplinirani, sintetizirajući, kreativni, obzirni i etički um.

- Svijet budućnosti, s raširenim internetom, tražilicama, robotima i drugim elektroničkim izvorima, iziskivat će kapacitete koji su dosad bili samo mogućnosti. Kako bismo se snalazili u novom svijetu, moramo početi razvijati te sposobnosti sada - tvrdi Gardner.

Disciplinirani um posjeduje dobro temeljno i opće obrazovanje iz povijesti, znanosti i umjetnosti, ali je specijaliziran za jednu profesiju, zvanje ili vještinu. Sintetizirajući um prima informacije iz vrlo različitih izvora, no ima sposobnost razumjeti ih i evaluirati te složiti u jednu cjelinu.

Upravo te osobine, ističe Gardner, mora imati dobar menadžer. Kreativni umovi postavljaju nova pitanja te pronalaze imaginativne i neoočekivane odgovore - drugim riječima, oni su tvorci novih ideja. Obzirni umovi puni su razumijevanja i poštovanja prema razlikama među ljudima i kulturama, trude se razumjeti druge te efikasno surađivati. Etički um ponaša se odgovorno i na poslu i kao građanin te nije zaokupljen isključivo vlastitim sebičnim interesima.

Iako se na prvi pogled čini da obzirni i etički um nisu krucijalni za uspjeh, Gardner inzistira na tome da su ta dva tipa uma iznimno važna u globaliziranom svijetu. Ističe da je poglavlje o obzirnom umu najdulje pisao i smatra da je ta vrsta uma sve važnija zbog rastućeg jaza između islama i Zapada.

- Obzirnost će postati tako važna  u globalnom selu da bismo trebali odbaciti našu bezuvjetnu odanost slobodi govora - ističe Howard Gardner koji smatra da karikature proroka Muhameda nisu trebale biti objavljene jer su razgnjevile muslimane.

- Karikature koje su objavile danske novine bile su uvredljive jer muslimani ne prikazuju Proroka na taj način - smatra Gardner čiji su roditelji 1938. godine pobjegli iz Njemačke u Ameriku, ali je dio šire obitelji skončao kao žrtva holokausta.

Zanimljivo je da je "Five Minds for the Future" objavio Harvard Business School Press najavljujući je kao knjigu namijenjenu biznismenima. Harvard Business Review, jedan od najutjecajnjih svjetskih magazina za menadžment, proglasio je sintetizirajući um jednom od "najvažnijih biznis ideja 2007. godine".

Howard Gardner smatra da današnje obrazovne strategije, koje se još velikim dijelom zasnivaju na mehaničkom učenju napamet, pripremaju djecu za prošlost.

- Šalio sam se kad sam naposljetku otkrio cilj obrazovanja. To je poboljšati vašu poziciju na međunarodnim tablicama usporedbe. Kakav glupi cilj! Je li važno ako su vaši rezultati u matematici skočili za dva stupnja? Trebaju li nam škole uistinu zbog toga - upitao se Gardner u intervjuu koji je nedavno dao londonskom Timesu.

1. Disciplinirani um: solidno opće obrazovanje iz znanosti, povijesti, umjetnosti, no specijalist je za jedno područje, profesiju ili vještinu

2. Sintetizirajući um: sposoban je integrirati ideje iz različitih disciplina i područja u jednu suvislu cjelinu, a zatim to predočiti drugima

3. Kreativni um: otkriva, rješava i pojašnjava nove probleme i fenomene, postavlja nove paradigme

4. Obzirni um: trudi se razumjeti i poštovati druge ljude i različite kulture

5. Etički um: ispunjen je osjećajem odgovornosti i na poslu i kao građanin te realnost promatra iznad svoga sebičnog interesa

Pet tipova uma



2. Logičko-matemaitička: sposobnost suočavanja i uspostavljanja relacija između predmeta i apstrakcija te otkrivanje općih principa

3. Glazbena: osjećaj za glazbu, sposobnost komponiranja i izvođena nekoga glazbenog djela

4. Prostorna: sposobnost vizualnog percipiranja svijeta

5. Tjelesno-kinestatička: manifestira se fantastičnom, orkestriranom kontrolom pokreta, a posjeduju je sportaši i plesači

6. Intrapersonalna: sposobnost definiranja raspoloženja, osjećaja i drugih mentalnih stanja u samom sebi

7. Socijalna: sposobnost razumjevanja osjećaja, želja i ostalih mentalnih stanja drugih ljudi

Višestruka inteligencija

1. Lingvističko-verbalna: sposobnost korištenja i razvijanja jezika, u govornoj ili pisanoj formi

Tanja Rudež

Izdvajamo