IVAN ĐIKIĆ PIŠE ZA JUTARNJI

Revolucionarni recept Nijemaca za recesiju

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 22.06.2012. u 22:29

Kako prebroditi veliku krizu u Europi? Investirajmo u izvrsnost! Zvuči vrlo jednostavno. Ali, samo je Njemačka to provela onako kako treba. Rezultati su impresivni. Evo kako su to učinili...

IVAN ĐIKIĆ Jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika srednje generacije. Bavi se istraživanjima tumora. Profesor je na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, direktor Frankfurtskog centra izvrsnosti (FMLS) te član Leopoldine, njemačke akademije znanosti. Iako živi u Njemačkoj, godinama je aktivan u znanstvenom i javnom životu u domovini. Dobitnik je niza prestižnih nagrada, među kojima su priznanja američkog (AACR) i europskog (EACR) udruženja za rak te nagrada Sir Hans Krebs za istraživanje tumora.

Posljednje vijesti o financijskim problemima i tmurnim predviđanjima za zonu EU potaknule su ne samo stručnjake nego i građane tih zemalja na rasprave o tome kako prebroditi tu dugogodišnju i vjerojatno najozbiljniju krizu koja pogađa Europsku Uniju u njezinu trećem desetljeću. Na primjeru Njemačke želio bih istaknuti kako ulaganje u znanost, tehnologiju i obrazovanje može pokrenuti ozbiljne strukturalne promjene u društvu te osigurati gospodarski napredak i kompetitivnost na svjetskom tržištu.

Njemačka je svojim modelom ulaganja u znanost uspjela iznad svih očekivanja. Zašto? Prvi razlog je dugoročno fokusiranje na dogovorene strateške projekte (i vlade, i SPD, i CDU su podržavali zacrtane planove i nisu ih mijenjali). Drugi razlog je znatna svotu koja je uložena u taj projekt. U posljednjem desetljeću svake se godine povećava ulaganje u znanost u Njemačkoj, i to nije prekinuto ni 2008., tijekom najveće financijske krize u svijetu, a nastavak je još impresivniji.

Ciljano investiranje

Primjerice, u 2011. Njemačka ulaže 12 milijardi eura u znanost i obrazovanje, što je 10% više nego prethodne godine (nevjerojatna brojka u usporedbi sa smanjenjem budžeta za znanstvenike u Ujedinjenom Kraljevstvu od 4%). Među najuspješnijim projektima je program Excellence initiative, u koji se dodatno ulaže 4,2 milijarde eura od 2006. do 2017. godine da bi se potaknula izvrsnost na njemačkim sveučilištima. Mnogi su očekivali da će se taj novac raspršiti među velikim brojem prosječnih znanstvenika/projekata u Njemačkoj, kao što se prečesto događalo u prošlosti, no Njemačka je okrenula ploču i fokusirala se samo na izvrsnost, kvalitetu i regrutiranje najuspješnijih znanstvenika iz cijelog svijeta, te potaknula slobodu u istraživanjima i omogućila razne opcije za prijenos znanja i tehnologije u gospodarstvo.

Sve je to osigurano rigoroznom međunarodnom evaluacijom u kojoj su znanstvenici, a ne političari, donosili zadnje odluke. Rezultati nisu izostali, tako da je Njemačka u 2011. godini jedna od tri vodeće zemlje EU po inovativnosti, a 2003. je bila sedma na toj listi.

Treća komponenta je ulaganje u mobilnost studenata i znanstvenika te poticanje njihova odlaska u inozemstvo i naknadnog povratka u Njemačku. Četvrto, Njemačka je prilagodila svoje zakone zapošljavanju i privlačenju stručnjaka iz inozemstva.

Taj trend su pratile i promjene u njemačkom društvu, koje je postalo otvorenije i privlačno za život stručnjacima, jezične barijere nestaju i brojni stručnjaci preuzimaju vodeće pozicije u društvu (osim velikog broja sportaša imigranata koji ponosno nastupaju za Njemačku, možda je još značajniji primjer direktora Deutsche Bank, koji je porijeklom iz Indije, ne govori njemački, a vodi njemačku državnu banku).

Frankfurtski primjer

Da ovi podaci ne ostanu samo teorijsko razmatranje, pokazat ću to na nekoliko primjera iz Frankfurta, gdje sam počeo raditi 2003. godine kao profesor na medicinskoj školi Sveučilišta Goethe. Do tada sam radio u Ludwigovu institutu za istraživanje tumora u švedskoj Uppsali, gdje su naši projekti bili dobro financirani iz privatnih izvora tog instituta, no mnogi kolege na Sveučilistu nisu imali dovoljno sredstava za svoje projekte iako su neki bili vrlo kvalitetni.

Dolazak u Frankfurt bio je veliko iznenađenje jer je većina mojih kolega koji su bili kvalitetni znanstvenici bila uključena u aplikacije za mreže izvrsnosti i velike grantove DFG-a (Duetsche Forshung Gemeinscheift - njemačke institucije koja financira znanstvene projekte umjesto Ministarstva znanosti).

Uspjeh koji je Sveučilište Goethe postiglo u programu Excellence initiative najbolje pokazuje snagu relativno male, ali fokusirane znanstvene zajednice u Frankfurtu.

Sveučilište Goethe dobilo je tri granta izvrsnosti iz područja filozofije, prirodnih znanosti i biomedicinskih istraživanja.

Kroz te projekte znanstvenici Sveučilišta Goethe privukli su više od 100 mil. eura ekstra ulaganja od 2006. do 2012. godine, a očekuje se još toliko sredstava od 2012. do 2017. godine (odluka o nastavku financiranja se donosi 15. lipnja). No, najvažnija odluka u Frankfurtu bila je da se ta sredstva ne ulažu u znanstvenike koji su već bili u Frankfurtu, nego da se najveći dio novca uloži u regrutiranje novih profesora (65% sredstava), a ostatak u infrastrukturu i napredak tehnologije na Sveučilištu.

U posljednjih pet godina kroz program Centra izvrsnosti iz područja prirodnih znanosti regrutirali smo osam novih profesora iz vodećih svjetskih institucija te uložili 15 milijuna eura u elektronsku mikroskopiju, magnetsku rezonanciju i proteomiku kao prijeko potrebne tehnologije.

Nagrađen uspjeh

Taj uspjeh dodatno je nagradila lokalna vlada u Hessenu, koja je uložila 30 milijuna eura u gradnju zgrade instituta u kojoj su smještene sve skupine novih profesora. Od 2009. godine znanstveni sam direktor instituta u kojem danas radi oko 130 znanstvenika.

Od ove godine ta ustanova nosi ime Buchmann Institut jer smo dobili značajna donatorska sredstva od gospodina Josefa Buchmanna, bogatog gospodarstvenika iz Frankfurta, kao dodatni ulog u uspješna i potpuno neovisna znanstvena istraživanja.

Osim toga, kroz međunarodne kompetitivne grantove znanstvenici instituta privlače više od 1,3 milijuna eura godišnje putem raznih programa, tako da godišnji budžet instituta premašuje 6 milijuna eura.

Pouka za Hrvatsku

Nastavit ću voditi Buchmann Institut do 2017. godine s ciljem povezivanja grupa u institute u interdisciplinarnim istraživanjama, pokretanja centra za naprednu mikroskopiju u institutu zajedno s kompanijama Zeiss i Leica te međunarodnog promicanja Sveučilišta Goethe kao znanstvenog centra kroz publikacije u vodećim svjetskim časopisima.

U 2003. godini, kada sam došao u Frankfurt, objavljivanje u vodeća tri časopisa (Cell, Nature i Science) bilo je sporadično, a od 2009. do 2012. godine samo su znanstvenici centra izvrsnosti i Buchmann Instituta objavljivali u prosjeku 5-6 radova godišnje u njima.

Očigledno je da su ulaganje vlade u Berlinu u izvrsnost znanstvenika Sveučilišta Goethe, financiranje infrastrukture od lokalne vlade te privatne donacije gospodarstvenika investirani u napredak znanosti i obrazovanja s vrlo impresivnim rezultatima u posljednjih nekoliko godina.

Mislim da i Hrvatska može iz ovog primjera pronaći ideje za vlastite planove i programe za mobilizaciju svojih talentiranih studenata i stručnjaka iz inozemstva u razvoju i napretku gospodarstva i društva u cjelini.