ZAGREB - Mladi hrvatski znanstvenik
dr. Neven Barišić jedan je od autora istraživanja, objavljenog u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, u kome se objašnjava jedna od zagonetki visokotemperturne supravodljivosti. Fascinantni fizikalni fenomen supravodljivost stanje je pri kojem materijal vodi električnu struju bez imalo otpora.
Zbog toga supravodiči mogu imati potencijalno golemu primjenu: od žica vodova dalekovoda, skladištenja energije, izrade snažnih magneta do konstrukcije superbrzih vlakova koji lebde na magnetskim jastucima. Nažalost, primjenu supravodljivosti otežava to što se fenomen ne manifestira na sobnoj nego na niskim temperaturama.
- Ukoliko od supravodiča napravite zatvoreni krug, u njemu zavrtite struju te dođete nakon po volji dugo vremena, ustanovit ćete da se ta struja još uvijek nepromijenjeno vrti. Jedini problem je da se to događa, u do danas sintetiziranim materijalima, na temperaturama od oko minus 100 Celzijevih stupnjeva, no mi fizičari to ipak smatramo visokim temperaturama, jer zahtijevaju samo jednostavno i jeftino hlađenje - pojasnio je dr. Neven Barišić (36) koji od prošle godine radi na Sveučilištu Stuttgart gdje je nedavno dobio prestižnu Humboldtovu stipendiju.
Supravodljivost je još 1911. godine otkrio Nizozemac Heike Kamerlingh-Onnes. No, fenomen se manifestirao na ekstremno niskim temperaturma blizu apsolutne nule (minus 273,15 Celzijevih stupnjeva) koje se postižu pomoću vrlo skupog tekućeg helija zbog čega supravodljivost nije našla široku primjenu.
Prije dvadesetak godina otkriveni su visokotemperaturni supravodiči (HTSC-s), materijali keramičke prirode što u supravodljivo stanje prelaze na temperaturama koje se relativno jeftino i lako postižu pomoću tekućeg dušika. Ipak, znanstvenici ni danas ne razumiju u potpunosti mehanizam visokotemperaturne supravodljivosti.
- Mi smo u našem istraživanju pokušali odgonetnuti prirodu stanja koje neposredno prethodi samoj supravodljivosti. Stoga je naš rad vrijedan korak u razumijevanju visokotemperaturne supravodljivosti. Kada bi se razumio taj mehanizam, to bi pomoglo i otkrivanju supravodiča koji rade na sobnoj temperaturi - rekao je Neven Barišić naglasivši da visokotemperaturni supravodiči imaju sve širu primjenu u industriji kao različit strujni osigurač, kablova, generatori i supravodljivi magneti.
- Trenutna široka upotreba supravodiča zanemariva je spram potencijala koji ti materijali nude ako postanu supravodljivi na sobnim temperaturama. Danas nije samo problem nedostatak jeftinih, pouzdanih i dostupnih izvora energije nego i kako transportirati te skladištiti energiju. Naime, samo u dalekovodima se prilikom prijenosa zbog otpora gubi čak 10 posto električne energije, pa bi uštede koje bi se postigle primjenom supravodiča na sobnim temparturama bile goleme - istaknuo je dr. Barišić.
Tanja Rudež
Zbog toga supravodiči mogu imati potencijalno golemu primjenu: od žica vodova dalekovoda, skladištenja energije, izrade snažnih magneta do konstrukcije superbrzih vlakova koji lebde na magnetskim jastucima. Nažalost, primjenu supravodljivosti otežava to što se fenomen ne manifestira na sobnoj nego na niskim temperaturama.
- Ukoliko od supravodiča napravite zatvoreni krug, u njemu zavrtite struju te dođete nakon po volji dugo vremena, ustanovit ćete da se ta struja još uvijek nepromijenjeno vrti. Jedini problem je da se to događa, u do danas sintetiziranim materijalima, na temperaturama od oko minus 100 Celzijevih stupnjeva, no mi fizičari to ipak smatramo visokim temperaturama, jer zahtijevaju samo jednostavno i jeftino hlađenje - pojasnio je dr. Neven Barišić (36) koji od prošle godine radi na Sveučilištu Stuttgart gdje je nedavno dobio prestižnu Humboldtovu stipendiju.
Supravodljivost je još 1911. godine otkrio Nizozemac Heike Kamerlingh-Onnes. No, fenomen se manifestirao na ekstremno niskim temperaturma blizu apsolutne nule (minus 273,15 Celzijevih stupnjeva) koje se postižu pomoću vrlo skupog tekućeg helija zbog čega supravodljivost nije našla široku primjenu.
Prije dvadesetak godina otkriveni su visokotemperaturni supravodiči (HTSC-s), materijali keramičke prirode što u supravodljivo stanje prelaze na temperaturama koje se relativno jeftino i lako postižu pomoću tekućeg dušika. Ipak, znanstvenici ni danas ne razumiju u potpunosti mehanizam visokotemperaturne supravodljivosti.
- Mi smo u našem istraživanju pokušali odgonetnuti prirodu stanja koje neposredno prethodi samoj supravodljivosti. Stoga je naš rad vrijedan korak u razumijevanju visokotemperaturne supravodljivosti. Kada bi se razumio taj mehanizam, to bi pomoglo i otkrivanju supravodiča koji rade na sobnoj temperaturi - rekao je Neven Barišić naglasivši da visokotemperaturni supravodiči imaju sve širu primjenu u industriji kao različit strujni osigurač, kablova, generatori i supravodljivi magneti.
- Trenutna široka upotreba supravodiča zanemariva je spram potencijala koji ti materijali nude ako postanu supravodljivi na sobnim temperaturama. Danas nije samo problem nedostatak jeftinih, pouzdanih i dostupnih izvora energije nego i kako transportirati te skladištiti energiju. Naime, samo u dalekovodima se prilikom prijenosa zbog otpora gubi čak 10 posto električne energije, pa bi uštede koje bi se postigle primjenom supravodiča na sobnim temparturama bile goleme - istaknuo je dr. Barišić.
Tko je Neven BarišićNeven Barišić (36) rođen je u Parizu, a sin je poznatoga fizičara, akademika Slavena Barišića. Diplomirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu, a zatim doktorirao na Sveučilištu Laussene u Švicarskoj. Nakon doktoratata surađivao je na Institutu za fiziku u Zagrebu, a potom je godinu i pol proveo na Sveučilištu Stanford u SAD-u. Prije godinu dana otišao je na postdoktorat na Sveučilište Sttutgart gdje je nedavno dobio Humboldtovu stipendiju. - To se danas u znanstvenoj zajednici zove mobilnost, no svodi se na to da se podosta vremena provede s koleferima u ruci. Svi laboratoriji u kojima sam radio su vrhunski i uvijek sam nešto naučio, ali želio bih se u budućnosti vratiti u Hrvatsku gdje se također radi izvrsna fizika - rekao je dr. Neven Barišić koji je dosad objavio dvadestak radova u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima. |
Tanja Rudež