1839.
Elektro auto
Punih 47 godina prije pojave prvog auta s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem (1886. Karl Benz), Škot Robert Anderson proizveo je prvi elektro auto. Doduše, imao je obični akumulator za jednokratnu upotrebu. Bila su to više teretna kolica nego osobni auto.
1896.
Sinkronizirani mjenjač
Mijenjanje stupnjeva bez škripe i struganja izum je francuske tvrtke De Dion-Bouton, osnivača Alberta De Diona i Georgea Boutona. Prvi takav mjenjač imao je dva stupnja prijenosa, u modelu Populaire.
1897.
Grijanje unutrašnjosti
Njemački inženjer Gottlieb Daimler, uz Karla Benza najznačajniji pionir auto industrije, samo 12 godina nakon dolaska prvog auta s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem patentirao je i grijanje unutrašnjosti. Dotad se grijalo umatanjem u deke…
1898.
Hibridni pogon
Malo je poznato da je glasoviti Ferdinand Porsche bio i konstruktor prvog hibridnog auta. Model Semper Vivus samo na struju je imao autonomiju 40 kilometara, a s motorom od 3,5 KS punih 200 kilometara.
1900.
Poprečna ugradnja motora
Poprečni smještaj konstrukcijski je jednostavniji i u proizvodnji jeftiniji, jer štedi materijal i vrijeme. Pretežno dolazi u kombinaciji s prednjim pogonom. Izum je engleske tvrtke Brooke, a prvu primjenu imao je u modelu Daimler Critchley.
1901.
Mjenjač sa 5 stupnjeva
Engleski proizvođač Wolseley, kojeg su zajedno osnovali Herbert Austin i tvrtka Vickers, prva je primijenila mjenjač sa 5 stupnjeva prijenosa, i to odmah u svom prvom modelu 10 HP. Tvrtka je bankrotirala 1975. godine.
1903.
Pogon 4x4
Lohner Porsche Mixte prvi je auto u svijetu s pogonom na sva četiri kotača. Zanimljivo, taj je napredni austrijski elektro auto, težak 1500 kilograma, konstruirao Ferdinand Porsche, suvlasnik tvrtke zajedno s Jacobom Lohnerom.
1904.
Automatski mjenjač
Naravno, automatski mjenjač u autima američki je izum, tvrtke Sturtevant. Prvi put je ugrađen u znakovito nazvan model Automatic, a imao je 3 stupnja prijenosa. Tvrtka iz Massachusettsa i danas se uspješno bavi razvojem novih tehnologija.
1905.
Dva bregasta vratila
Tehničkom rješenju sa 2 bregasta vratila, u funkciji rotirajućih osovina za upravljanje ventilima, dosjetio se belgijski proizvođač Pipe. Jedno vratilo upravlja usisnim, a drugo ispušnim ventilima. Prednost: veća efikasnost rada motora.
1907.
Kompresorsko punjenje
Američki model Chadwick Six prvi je imao mehaničko kompresorsko punjenje cilindara smjesom goriva i zraka. Punjenje se odvija proporcionalno okretajima i zato su ubrzanja uvijek snažna, a kontinuirana, bez neugodne pojave poznate kao turbo rupa.
1908.
Četiri ventila po cilindru
Louis Delage, osnivač francuske tvrtke za proizvodnju luksuznih auta Delage, izumio je sustav rada motora sa 4 ventila po cilindru. Prednost takvog rješenja je veći dotok zraka, pa uz jače ubrizgavanje i bolje sagorijevanje motor ima više snage.
1912.
Elektropokretač
Sve do 1912. motori su se palili kurblom i jakim rukama, a tada je američki Cadillac u model Touring Edition ugradio elektropokretač i elegantno paljenje ključem. Ruke više nije trebalo prljati...
1914.
Centralno zaključavanje
Donedavno ga nisu imali ni današnji jeftini auti, premda je centralno zaključavanje još prije čitavog stoljeća izumio američki inženjer James Scripss-Boot i ugradio u svoje modele iz serije Roadster.
1914.
Pokazivač razine goriva
Američki auti Studebaker Speedster i Touring bili su prvi auti s pokazivačem količine benzina u spremniku. Bio je to mehanički sustav mjerenja, no I takav bolji od pogađanja
1919.
Servokočnice
Španjolska tvrtka Hispano Suiza je u prvoj polovici 20. stoljeća bila cijenjena marka luksuznih i sportskih modela. Model H6 bio je prvi u svijetu sa servo uređajem za lakše kočenje i bolji osjećaj na papučici.
1922.
Autoradio
Prve radio uređaje za aute počela je isporučivati američka tvrtka AC Light Six. Naravno, bila je to ekskluzivna dodatna oprema samo za odabrane modele kao što su bili Ford T, Daimler Light, Chevrolet Sedan…
1923.
Disk-kočnice
Razvoj disk-kočnica počeo je još na samom početku 20. stoljeća, ali prvi veliki proizvođač bila je engleska tvrtka Harper. Disk kočnice omogućuju kraći zaustavni put, a time veću sigurnost od kočnica s bubnjem.
1924.
Aluminijski naplaci
Sportski Bugatti T35 opremljen 8-cilindarskim 2,0-litrenim motorom, osvajač prestižnih utrka kao što je Targa Florio, prvi je auto s aluminijskim naplacima. Napravljeno je samo 96 primjeraka.
1925.
Sigurnosna stakla
Impozantni američki Rickenbacker Eight Super Sport bila je prva limuzina sa sigurnosnim staklima. U sudaru se mrve na poput zrna sitne dijelove, umjesto na velike i kao nož oštre komade.
1927.
Upravljanje na sva četiri
Tržišna karijera talijanske tvrtke Saba trajala je tek 2 godine, ali i to je dovoljno da bude ubilježena kao prva koja je tržištu ponudila sustav upravljanja na sva 4 kotača. Omogućuje veću okretnost i manji krug okretanja.
1936.
Dizelski motor
Prvi serijski auto s dizelskim motorom bio je Mercedes. Model 260 D imao je 4-cilindarski 2,5-litreni dizelaš od 45 KS. Prosječno je trošio 9,5 l/100 km, odnosno oko 40 posto manje od usporedivog benzinskog motora.
1938.
Električna stakla
Da tadašnja gospoda ne mora prozore spuštati ručno, već elegantnije na struju ponovno su se prvi pobrinuli Amerikanci. Buick Y bio je koncept luksuznog kabrioleta na kojem je premijerno pokazano to napredno rješenje.
1948.
Radijalne gume
Citroen 11 CV prvi je imao radijalne gume, umjesto dijagonalnih. To je povisilo cijenu auta, ali su konstrukcija i profil te gume donijeli bolju stabilnost, kraći put kočenja, veću izdržljivost…
1949.
Sigurnosni pojas
Airflyte, Metropolitan i Statesman, modeli američkog proizvođača Nash, bile su prve limuzine opremane sigurnosnim pojasevima. Međutim, ni to nije pomoglo tvrtki, bankrotiraloj već 1954.
1952.
Samoblokirajući diferencijal
Mehanički sustav koji omogućava najefikasniji prijenos snage na podlogu, posebno u zavojima bez obzira na neravnine i različitu trakciju pogonskih kotača, a time pridonosi sigurnosti, brzini i stabilnosti, prvi je imao španjolski sportaš Pegaso Z-102.
1953.
Hidropneumatski ovjes
Citroenov izum radi u sprezi hidrauličnog ulja i dušika upuhanog u kugle, a omogućava držanje stalnog razmaka od tla i istovremeno perfektnu udobnost vožnje, kao u fotelji. Prvi ga je imao model 15 Six H.
1954.
Klima s grijanjem
Nakon što je još 1939. klima uređaj (samo s funkcijom hlađenja) po prvi put ugrađen u Packard Super Eight, također američki Nash je na samom zalasku karijere, tik pred bankrotom, uveo i klimu s dodatnom funkcijom grijanja.
1954.
Mehaničko ubrizgavanje
U njemačkom sportašu Borgward Hansa RS 1500 prvi put je viđeno mehaničko ubrizgavanje goriva s rasplinjačem (i indukcijskim kalemom, odnosno bobinama s platinama). Postojali su i dvostruki rasplinjači.
1954.
Gume bez zračnice
Prvu gumu bez zračnice (tubeless) ugradio je na svoje modele američki proizvođač Packard. Puno su jednostavnije za montažu, lakše se krpaju u slučaju manjih rupa, sporije se prazne pri brzom bušenju…
1956.
Blokiranje vrata
Sve do pojave male francuske limuzine s motorom od 850 ccm, roditelji su strepili da djeca na stražnjem sjedalu tijekom vožnje ne otvore vrata. Dauphine je prvi imao sigurnosnu, dječju bravicu.
1957.
Tempomat
Dugačak impozantnih 5,67 metara, američki Imperial Le Baron prvi je omogućio opušteno krstarenje autocestama uz pomoć tempomata. Bila je to dodatna oprema, koju je odmah potom ponudio i Chrysler NewYorker.
1958.
Elektroničko ubrizgavanje
Suvremenije ubrizgavanje gorive smjese u cilindre putem senzora papučice gasa te elektronike koja šalje električne impulse elektromagnetskim brizgaljkama donio je Chrysler 300. Razvijeno je suradnjom s tvrtkom Bendix.
1961.
Zatvoreni rashladni sustav
Prvo hlađenje motora zatvorenim sustavom, sa ekspanzijskom posudom koja može primiti eventualni višak rashladne tekućine ako je ista prezagrijana i koja eliminira moguće mjehuriće zraka, ugrađeno je u Renault 4.
1961.
Turbopunjač
Karijeru serijske ugradnje turbopunjač je započeo u američkom Oldsmobileu F-85 Jetfire. Isporučivala ga je tvrtka Garett, a motor 3.5 V8 je umjesto atmosferskih 155 i 185 KS, razvijao 215 KS i imao bolje performanse.
1964.
Wankelov motor
NSU Spider od 50 KS prvi je auto s motorom njemačkog inženjera Felixa Wankela. Specifičnost mu je rotacijski hod klipa u ovalnom kućištu, a boljka upitne izdržljivosti do danas nije kvalitetno riješena.
1965.
Mehanički ABS
Luksuzni britanski coupe Jensen FF, s pogonom na sva 4 kotača, prvi je s mehaničkim uređajem kočenja ABS. Zasnivao se na primitivnom radu rotirajućih lamela i ventila u sklopu kotača i kočnica.
1966.
Elektroničko paljenje
NSU Spider, auto koji je prvi imao Wankelov motor, ostaje zapamćen i kao prvi s elektroničkim paljenjem. Optimalan trenutak paljenja odabire elektronika, koja davanjem kontakta ključem prikuplja i obrađuje parametre rada motora.
1966.
Elektronički ABS
Jensen FF bio je i prvi s elektroničkim uređajem ABS. Senzori šalju informacije o okretajima svakog kotača posebno i reguliraju kočnički tlak za svaki kotač. Kočenje je precizno i bez blokiranja kotača.
1967.
Brisači s intervalima
Fiat 125 donio je nov element komfora u vožnji. Rad brisača u intervalima uvelike je olakšavao vožnju po slaboj kiši, kad stalni rad brisača nije bio potreban pa je zato ponekad bio zamoran.
1972.
Zračni jastuk
General Motorsove limuzine iz programa Chevrolet, Cadillac, Buick i Oldsmobile prve su ponudile zračni jastuk. Doduše, u početku samo za vozača, kao dodatna oprema. Serijski je uveden 1978., u Mercedesu S-klase.
1974.
Katalizator
Odavno se razmišlja o smanjenju štetnih ispušnih plinova. Jedno od rješenja je katalizaor, čije saće apsorbiraju dio štetnih sastojaka iz ispuha. Prvi je bio ugrađen u američki Buick Electra.
1978.
Putno računalo
Raskošni Cadillac Seville prvi je imao putno računalo, sa čak 11 podataka. Pokazivao je prosječnu i trenutnu potrošnju, pa čak i približno vrijeme dolaska, preostalu udaljenost do odredišta…
.jpg)
1980.
Varijator faze
Mehaničko-hidraulični uređaj smješten na bregastom vratilu usisnih ventila, čija funkcija je zakretanje vratila u određenom trenutku i ranije otvaranje usisnih ventila, što daje više snage, prva je imala Alfa Spider 1750.
1981.
Navigacija (GPS) Čak 9 kg težio je prvi navigacijski uređaj ugrađen kao dodatna oprema u serijski auto (bez GPS sustava, uvedenog 1990.). Bili su to Toyota Crown i Honda Accord. Navigacija je koštala četvrtinu cijene auta.
1989.
Automatski zaštitni luk
Mercedes SL prvi je imao automatski izvlačiv čelični zaštitni luk iznad glava putnika (rollbar). Ako se karoserija nagne za više od 26 stupnjeva, senzori automatski elektromagnetskim putem aktiviraju luk za 0,3 sekunde.
1989.
Hibridni pogon
Eru hibrida pokrenuo je Audi, prototipom Avant Duo. Petcilindarski 2,1-litreni benzinac (133 KS) pokretao je prednje, a elektromotor (9,3 kW), težak 60 kg, stražnje kotače. Baterije su težile 200 kg.
1991.
Ksenonska svjetla
BMW 750i (E32) prvi je kupce počastio ksenonskim svjetlima, koja daju dvaput više svjetla, troše manje energije i traju dvostruko dulje od halogenskih. Umjesto žarnom niti, prostor je ispunjen plinom i elektrodama.
1995.
Senzor za kišu
Jedna od tehnoloških novosti Mercedesa E-klase (W210) bio je automatski rad brisača, kontroliran senzorima ugrađenim u vjetrobran. Ovisno o količini vlage na staklu, senzori automatski uključuju i isključuju brisače.
1995.
Uređaj protiv zanošenja
Opasno zanošenje, posebno vozila sa stražnjim pogonom, postalo je prošlost dolaskom Mercedesa S 600. Prvi je imao uređaj za regulaciju stabilnosti (ESP), čija elektronika prepoznaje gubitak kontrole nad autom i koči svaki kotač zasebno.
1997.
Common-rail
O izravnom ubrizgavanju common-rail (zajednički vod pod visokim tlakom) razmišljalo se i ranije, ali Alfa Romeo se prvi odvažio ugraditi serijski taj sustav (Bosch) u model 156 1.9 JTD.
2010.
Automatsko kočenje
Uređaj za automatsko kočenje, čiji senzori prepoznaju prepreku ispred auta i računajući brzinu vožnje te položaj papučice gasa i kočnice prema potrebi sam koči auto, ne čekajući reakciju vozača, uveo je Volvo u modelu S60.
2014.
Laserska svjetla
Laserske diode Audija R8 su 100 puta manje od diodnih, šalju svjetlosne valove iste dužine, a omogućuju do 1000 puta jače svijetlo od diodnog. Jaka i bijela svjetlost ugodna je za oči.
