Haaško tužiteljstvo je kao drugog svjedoka protiv Gorana Hadžića jučer izvelo Veljka Džakulu, sadašnjeg predsjednika Srpskog demokratskog foruma, koji je u ratu bio jedan od srpskih vođa u zapadnoj Slavoniji.
Džakula je ispričao da je Hadžića upoznao u svibnju 1990. godine, prilikom osnivanja SDS-a u Slavoniji . Hadžić je tada bio jako tolerantan, istaknuo je Džakula, ali se promijenio nakon incidenta na Plitvicama u ožujku 1991., kada su ga uhitili i pretukli.
Krajem lipnja Džakula ga je sreo u Beogradu i tada mu je rekao da je odlučio ići u rat jer više ne vidi normalan suživot.
SUĐENJE HADŽIĆU Svjedok: 'Tetovažu HDZ-a sam morao spaliti cigaretama da mi ne odrežu ruku!'
Džakula je sebe opisao kao mirotvorca koji se zalagao za političku i kulturnu autonomiju Srba u Hrvatskoj, ali nije bio i za teritorijalnu autonomiju, kakvu je predviđao statut SAO Krajine.
Na čelo SAO Krajine došli su oni koji nisu željeli mir i suživot s Hrvatima, rekao je. Srbi u Hrvatskoj živjeli su i izvan područja SAO Krajine, rekao je Džakula, ističući da je njegova ideja bila da se trebaju štititi i njihovi interesi, a to nije bilo u skladu sa statutom SAO Krajine.
Pobjegao u Beograd
Džakula je istaknuo da se zalagao za mirno rješenje i izbjegavanje rata, zbog čega mu je srpski šef policije u Pakracu zaprijetio smrću u srpnju 1991., pa se na dva tjedna sklonio u Beograd.
Kad se u kolovozu vratio u Pakrac, sudjelovao je u stvaranju SAO Zapadne Slavonije kako bi se, prema njegovim riječima, tamošnji Srbi distancirali od istočne Slavonije i Krajine. Cilj im je bio da u pregovorima s hrvatskim vlastima izbjegnu sukob i rat koji je već bio pred vratima, rekao je Džakula.
Odustali od dijaloga
Na čelo Krajine ipak su došli ljudi poput Milana Babića, koji su bili za sukob, a ne za dijalog.
I Hadžić se preokrenuo, rekao je Džakuli da više ne vidi suživot u hrvatskoj državi i da više ne vjeruje hrvatskim vlastima.
Džakula bi trebao danas nastaviti svoje svjedočenje, a ispitivat će ga Hadžićeva obrana.