Jedna od industrija koje uzmiču pred razvojem tehnologije je i bankarstvo pa je proteklih godina primorano zatvarati poslovnice i smanjivati broj zaposlenih. Kako se sve više koristi internet bankarstvo, prema podacima Europske bankovne federacije, banke u Europskoj uniji lani su zatvorile 9100 poslovnica i otpustile oko 50 tisuća radnika.
Osim toga što su se klijenti više okrenuli elektronskom plaćanju, digitalnom i mobilnom bankarstvu, banke su proteklih godina bile suočene s padom prihoda zbog trenda niskih kamatnih stopa. U nastojanju da smanje troškove, neke su očito pribjegle i zatvaranju poslovnica.
Od 2008. godine kada je počela kriza, s ulica europskih gradova nestala je čak petina poslovnica ili njih 48.000. Proteklih je godina trend njihova zatvaranja dodatno ubrzan (s tri posto u 2015.) i trenutačno je u EU 189.000 poslovnica. S nestankom poslovnica ukidaju se i radna mjesta: na kraju prošle godine sektor je zapošljavao oko 2,8 milijuna ljudi, najmanje od 1997. godine.
Navike i očekivanja
U analizi se ujedno navodi da su banke rješenje pronašle i u uvođenju novih naknada na nekad besplatne usluge, uključujući vođenje osnovnih bankovnih računa i podizanje gotovine, a kako bi poboljšale produktivnost, uočen je i trend spajanja. Tako je na kraju prošle godine u EU bilo ukupno 6596 banaka, šest posto manje nego na kraju godine ranije. Kakvo je stanje na domaćem bankarskom tržištu? U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da banke trenutačno imaju otvorenih više od 1100 poslovnica.
- Riječ je o brojci koja nema veća odstupanja u odnosu na godinu prije, ali je zato velik porast broja korisnika mobilnog bankarstva i mobilnih transakcija, a značajno raste i broj EFT POS uređaja. Danas oko 50 posto klijenata koristi internetsko bankarstvo, a više od trećine mobilno. Za interaktivnu komunikaciju s klijentima poslovnica je danas samo jedan od kanala - objašnjavaju u HUB-u.
Zbog navika i očekivanja potrošača, kažu, sve se veći broj usluga ugovara izvan poslovnica pa su neke banke uvele i otvaranje računa mobitelom bez potrebe dolaska u poslovnicu, potpisuju se i ugovori o kreditu digitalnim certifikatom, a imaju i online bankare za ad hoc komunikaciju s bankom, neovisno o radnom vremenu poslovnica.
- Stoga trend kretanja broja poslovnica ne znači nužno i pad broja zaposlenika, nego samo da se potreba za znanjem radnika mijenja i usavršava pa se tako umjesto onih sa srednjom stručnom spremom, sve više zapošljavaju mladi IT stručnjaci, visokoobrazovani bankari s domaćim i međunarodnim iskustvom, profesionalci u digitalnoj komunikaciji i upravljanju rizicima - ističu u HUB-u.
Promjene
Kada je riječ o broju zaposlenih, u HUB-u kažu da danas u hrvatskim bankama radi oko 21.000 ljudi. Nemaju precizne usporedne podatke o stanju proteklih godina, ali ističu da u Hrvatskoj nije bilo značajnijih promjena po tom pitanju. Jedan od razloga je činjenica da su neke banke u EU bile više primorane na promjene zbog toga što su bile suočene s krizom. No, to ne znači da i hrvatske banke nisu bile prisiljene smanjivati troškove.
Kako to nisu radile otpuštanjem ljudi i zatvaranjem poslovnica, jedno od rješenja kojemu su pribjegle je smanjenje kamata na štednju. koje su i dalje nešto veće nego u EU. Podaci HNB-a govore da su kamatni troškovi banaka u 2015. iznosili 7,58 milijardi kuna, a lani su pali na 5,69 milijardi kuna. To znači da su u godinu dana smanjeni za čak četvrtinu.