Premda je prije nekoliko mjeseci smanjila prognozu rasta s tri posto na 2,8 posto, prvenstveno zbog efekta Agrokor, Hrvatska narodna banka sada se vratila na pozicije s početke godine jer se pokazalo da su neki gospodarski pokazatelji ipak bolji od očekivanja.
To se ponajprije odnosi na snažniji rast izvoza i investicija, kao i povlačenje novca iz fondova EU. Nakon lanjskog rasta izvoza roba i usluga od 5,7 posto, HNB procjenjuje da će ove godine iznositi 6,6 posto, a nagodinu 5,2 posto.
Rekordne stope
Pritom guverner HNB-a Boris Vujčić ističe da izvoz roba postiže “rekordne stope rasta”, a tome su dva glavna uzroka: ulazak Hrvatske u EU i povećanje konkurentnosti uslijed smanjenja troška rada. U zadnjih pet-šest godina, produktivnost je rasla znatno brže od mase plaća, što je ekonomiju učinilo konkurentnijom.
- Zapravo se dogodilila interna devalvacija od 25 posto, čime se pokazalo da je hrvatsko tržište u vrijeme krize bilo fleksibilnije nego što se mislilo - rekao je Vujčić prilikom predstavljanja najnovije publikacije “Makroekonomska kretanja i prognoze”.
Analiza pokazuje da je 25,7 posto poduzeća u Hrvatskoj barem jednom smanjilo plaće u razdoblju od 2010. do 2013. godine, dok je prosjek za zemlje EU 4,5 posto. U zemljama koje su također prošle ozbiljnu krizu, poput Grčke i Cipra, taj je udjel također velik (54,6 i 37,5 posto), što govori da su to radila poduzeća u zemljama koja nisu imale izbora.
Kada je riječ o zamrzavanju plaća, za tom se mjerom u Hrvatskoj manje posezalo , 17,6 posto poduzeća, dok je prosjek za EU 25,4 posto.
S rezervom
Krizni rast produktivnosti i konkurentnosti, čini se, mogao bi se ispuhati jer Hrvatska ostaje bez radne snage, pa neki poslodavci ne mogu pridobiti radnike ni s rastom plaća od 20 posto. Ipak, podatke o velikom rastu izvoza treba uzeti s malo rezerve, s obzirom na porast aktivnosti tranzita nakon ulaska u EU.
Analiza HNB-a, koja isključuje poslove dorade, obrade ili oplemenjivanja, kao i trgovanje poduzeća koja nisu iz Hrvatske, pokazuje sporiji rast izvoza nego podaci DZS-a. Umjesto 11,2 i 6,8 posto u protekle dvije godine, rast je iznosio 7,9 i 3,1 posto. U prva tri mjeseca, pak, izvoz je po DZS-u povećan 24,6 posto, a prilagođeni podaci HNB-a pokazuju rast od 18,6 posto. Unatoč tome što usluge poput skladištenja ili prijevoza ne predstavljaju pravi izvoz, guverner naglašava da je ipak riječ o stvaranju dodane vrijednosti.