Modelom po kojem će HDZ i MOST između sebe podijeliti vlast u 54 javne tvrtke jer je, eto, to "jedini način za provedbu vlastite politike" drastičan je korak unatrag Plenkovićeve vlade u depolitizaciji državnih tvrtki. Čak je i Tomislav Karamarko pristao da se čelnici državnih tvrtki biraju putem natječaja, a ne po stranačkim listama.
Vraća li se stranačko uhljebljivanje?
Javne tvrtke više od dva desetljeća bile su mjesto za zapošljavanje rođaka, poznanika, zaslužnih stranačkih aktivista. Bila je potrebna samo stranačka iskaznica i posao je bio sređen. Rezultat takvog poslovanja je enormna korupcija, netransparentno i katastrofalno vođenje tvrtki. Na vodeće pozicije dolazili su ljudi koji su morali donositi stranačke, a ne poslovne odluke. To nas je u konačnici stajalo stotine milijuna kuna kroz razna restukturiranja, plaćanja povlaštenih otpremnina, katastrofalne poslovne rezultate. Odluče li HDZ i MOST ponovno birati uprave po tom modelu, ponovno se vraćamo u ta vremena.
Čemu služi Vladina uredba?
Važećom uredbom čelnici javnih tvrtki se biraju putem natječaja. Ako želimo uspješne tvrtke, to je jedini način da one uspješno posluju. No, s druge strane, stranačka baza je gladna funkcija i traži svoj dio kolača u raspodjeli plijena. Čini se kako ni Plenković nije imun na to da zadovolji njihove apetite, a sve nauštrb kvalitete i važećih propisa koji idu u smjeru profesionalizacije uprava javnih tvrtki. Ipak je to baza koja ga je birala i o kojoj u konačnici ovisi.
Kršenje obećanja Europskoj komisiji
Kada je Europska komisija nabrajala Hrvatskoj koje reforme mora napraviti, jedna od stavki uvijek je bila depolitizacija javnih tvrtki. Još je SDP-ova vlada Bruxellesu uputila Nacionalni program reformi u kojem su natječaji za čelnike javnih tvrtki bili jedno od važnih prioriteta. To je potom pokrenula bivša HDZ-ova vlada, a ova, barem prema najavama, sve želi vratiti unatrag.