Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) razmatraju odluku da od siječnja smanje mjesečne kupnje obveznica sa 60 na 30 milijardi eura i održe takvu brzinu kupnje barem devet mjeseci, objavio je danas Bloomberg pozivajući se na neimenovane dužnosnike.
„Ovo bi značilo da se ECB odlučio na sporiji tempo, a zbog dobre komunikacije i smjernica banke tržišta će biti mirna. Počeo se razvijati konsenzus oko smanjenja kupovina obveznica. Čak i dužnosnici koji su prije zagovarali nagli izlazak, dolaze do zaključka da bi bilo bolje smanjiti kupnje obveznica postepeno“, rekao je Nick Kounis, ekonomist u nizozemskoj banci ABN Amro.
Središnja banka pod vodstvom Marija Draghija pokrenula je prije gotovo dvije i pol godine kupnju obveznica putem tzv. kvantitativnog labavljenja kako bi stimulirala gospodarski rast u eurozoni i pomogla funkcioniranju financijskih tržišta. Ekonomija se u međuvremenu oporavila, a inflacija je blago narasla. Stoga, neki dužnosnici smatraju da je došlo vrijeme za smanjenje kupnje obveznica.
Financijska zbivanja u eurozoni odražavaju se i u Hrvatskoj. Primjerice, posuđivanje novaca u eurozoni od strane države ili domaćih banaka ovisi o kretanju kamatnih stopa i uvjetima za dobivanje kredita. ECB-ova sporija kupnja obveznica značila bi da eri jeftinog novca polako dolazi kraj.
Glavni ekonomist ECB-a Peter Praet sugerirao je u nekoliko navrata da bi rado vido postupno smanjenje kupnje obveznica na tržištu, ali tijekom dužeg vremena, kako bi tržišta imala više vremena za prilagodbu. Praet i dalje smatra da je potrebna dodatna pomoć da inflacija dođe bliže cilju ECB-a „ispod dva posto, ali blizu dva posto“.
„Glavni scenarij za buduću inflaciju ovisi o olabavljenim uvjetima financiranja kojima treba potpora monetarne politike“, istaknuo je jučer Praet u Washingtonu.
U međuvremenu, Draghi je istaknuo važnost najave središnje banke da će kamatne stope ostati niske dugo vremena nakon što program kupnje obveznica završi.