Ovog tjedna britanski mediji objavili su vijest o tome koliko zarađuju poznati voditelji na BBC-ju, iako su plaće njihovih kolega na komercijalnim televizijama ostale skrivene. U Norveškoj pak, piše BBC, takvih tajni nema. Naime, ako netko želi saznati tuđu plaću, to može učiniti vrlo lako - i to rijetko izaziva neke probleme.
Prije su informacije o neto plaći, imovini i porezima koje neka osoba plaća bile zapisane jednom godišnje u knjigama koje su stajale u javnoj knjižnici, a sada su sve informacije na internetu i do njih vam treba samo nekoliko klikova.
Ova promjena dogodila se 2001. godine, a bivši urednik gospodarske rubrike u novinama Verdens Gang, Tom Staavi, kaže kako je mnogima to postala čista zabava.
- Automatski si mogao saznati koliko tvoji Facebook prijatelji zarađuju, čim si se logirao na tu društvenu mrežu. Postalo je smiješno - govori.
Transparentnost je važna, smatra Staavi, dijelom jer Norvežani plaćaju velike poreze, oko 40.2 posto, dok je taj prosjek u Europskoj uniji 30.1 posto.
- Kada plaćate toliko puno morate znati da to rade i ostali, kao i da se taj novac troši na nešto razumno. Moramo imati povjerenje i u porezni sustav i u sustav društvene sigurnosti. To je puno važnije od problema koje bi mogla izazvati nečija zavist - govori Staavi.
U biti, na većini radnih mjesta ljudi znaju koliko njihovi kolege zarađuju, bez da su tu informaciju trebali tražiti. Plaće u mnogim sektorima definirane su kolektivnim ugovorima i razlike u primanjima su relativno male.
Razlike u plaći između žena i muškaraca također su vrlo male. Norveška je naime, peta od 144 zemlje u pogledu jednakosti u plaćama s obzirom na neko radno mjesto.
Ipak, norveška vlada nakon početno vrlo otvorenog pokazivanja plaća, uvela je novu mjeru koja nalaže osobama da se logiraju s brojem osobne iskaznice kako bi vidjeli podatke o primanjima na stranicama porezne uprave. Posljednje tri godine nemoguće je plaće gledati anonimno.
- Od 2014. moguće je saznati tko se raspitivao o vašoj plaći - objašnjava Hans Christian Holte, šef norveške Porezne uprave.
- Pregledavanje je otada značajno palo, dodao je.
U nedavnom istraživanju 92 posto ispitanika kazalo je kako nisu pretraživali podatke prijatelja, obitelji ili poznanika.
- Ranije, kada je bilo anonimno, sam znala gledati, no sada to više ne radim. Bila sam znatiželjna koliko zarađuju neki susjedi, kao i zvijezde ili članovi kraljevske obitelji. Bilo bi dobro znati ako vrlo bogati ljudi varaju, no ne možete ni to uvijek znati jer na razne načine prikazuju manju dobit - kazala je Norvežanka Nelly Bjorge.
Hege Glad, učiteljica iz Fredrikstada prisjeća se kako su odrasli često znali pregledavati podatke u knjigama.
- Znam da je i moj otac jednom pogledao podatke. Kada je došao kući bio je loše raspoložen jer je naš dobrostojeći susjed navodno zarađivao malo, nije imao imovine i plaćao je na temelju toga vrlo malo poreza.
Dok podupire ideju transparentnosti, primjećuje da ova mjera može imati i negativne posljedice, čemu je svjedočila na svom radnom mjestu, u školi.
- Sjećam se da sam došla u školu i grupa dječaka bila je vrlo gnjevna zbog bogatstva koje zarađuje otac jednog školskog kolege.
Djeca čiji su roditelji zarađivali manje znala su biti zlostavljana u školi, priča Glad.
No, Hans Christian Holte misli kako je vlada sada našla balans.
Pošto pretraživanje više nije anonimno, kriminalci više ne traže bogate ljude za svoje mete. A s druge strane, mjere koje su nastupile 2014. nisu zaustavile zviždače da prijave ako uoče nešto sumnjivo što se tiče poreza.