Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je u listopadu novu najvišu razinu od ulaska u Europsku uniju, poduprta poboljšanim očekivanjima u industriji i među potrošačima, a veći je optimizam zabilježen i na razini Unije i eurozone, pokazuje u petak objavljeno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj dosegnuo je u listopadu 122,5 bodova, novu najvišu razinu od ulaska u Europsku uniju.
Time je drugi mjesec zaredom premašio najvišu vrijednost od ulaska u EU, pri čemu je u odnosu na rujan njegova vrijednost uvećana za 1,5 bodova, pokazuju podaci EK.
Najsnažnije su u mjesecu na izmaku uvećani indeksi koji iskazuju očekivanja u industriji i među potrošačima, za po 1,5 bodova. Time je indeks koji mjeri raspoloženje u industriji dosegnuo 4,8 bodova. Indeks raspoloženja potrošača iznosio je pak minus 16,9 bodova.
Izrazitije je porastao i indeks građevinskog sektora, za 0,9 bodova, na minus 7,4 boda.
Snažno je pak pogoršano raspoloženje u maloprodajnom i uslužnom sektoru. Tako je indeks koji mjeri očekivanja u maloprodaji kliznuo za 3,6 bodova, na sedam bodova. U uslužnom je sektoru pak smanjen za 2,4 boda, na 23,5 bodova.
Poboljšano raspoloženje na razini EU
Bolje je raspoloženje - drugi mjesec zaredom - zabilježeno i na razini Europske unije, čiji je indeks ekonomske klime u listopadu porastao za 1,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost za prethodni mjesec i iznosio je 106,9 bodova, utvrdili su u Bruxellesu..
Izrazito je pritom poboljšano raspoloženje u uslužnom i industrijskom sektoru, iskazano u rastu odgovarajućih indeksa za 1,4 odnosno 1,3 boda.
Indeks za maloprodajni sektor povećan je za blagih 0,3 boda.
U građevinskom je sektoru raspoloženje ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec a značajnije se nije mijenjalo ni raspoloženje potrošača, pokazuje istraživanje Europske komisije.
Među vodećim je gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone indeks za Poljsku neznatno porastao, za 0,3 boda. Britanski je pak zabilježio izrazitiji rast, za 1,2 boda, utvrdili su u Bruxellesu.
Izrazito poboljšanje i u eurozoni
ESI za eurozonu također je u listopadu uvećan za 1,4 boda u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 106,3 boda.
Poboljšanje njegove ukupne vrijednosti rezultat je pojačanog optimizma u uslužnom i građevinskom sektoru, te u industriji. Odgovarajući indeksi porasli su tako za dva, odnosno 1,3 i 1,2 boda.
Raspoloženje potrošača i ono u maloprodaji ostalo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje istraživanje EK.
Među vodećim gospodarstvima najviše je poskočio ESI u Španjolskoj, za 2,6 bodova. Slijede Njemačka i Italija s povećanjem indeksa za 1,6 odnosno 1,5 bodova. Francuski je indeks kliznuo za skromnih 0,3 boda.
U odvojenom je istraživanju Komisija utvrdila da je pokazatelj poslovnih očekivanja (BCI) u eurozoni u listopadu uvećan za 0,11 bod u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 0,55 bodova. Znatno su pritom poboljšana očekivanja menadžera o proizvodnji i njihova ocjena izvoznih narudžbi. Bolje ocjenjuju i proizvodnju u prethodnom razdoblju i razinu ukupnih narudžbi, te zalihe gotovih proizvoda.