Od ukupno 267 milijardi kuna kredita koliko su banke imale plasirano krajem prvog tromjesečja ove godine, 16,12 posto ili 43 milijarde bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
To je nešto manji udjel loših kredita nego krajem 2015., kada je taj udjel iznosio 16,65 posto, a dosezali su iznos od 45,87 milijardi kuna.
U odnosu na kraj prvog tromjesečja lani, pak, udjel loših kredita bio je otprilike na istoj razini – 16,11 posto, odnosno ukupno je bilo 45,8 milijardi kuna loših kredita.
Usporedbe radi, najveći udjel loših kredita bio je u Hrvatskoj zabilježen krajem trećeg tromjesečja 2014. godine, od 17,24 posto, odnosno ukupno ih je bilo 47,6 milijardi kuna.
Krajem prvog tromjesečja ove godine najveći postotak loših kredita zabilježen je kod onih vezanih uz švicarsku valutu – od preostalih 4,7 milijardi kuna takvih kredita, njih 55,32 posto ili 2,6 milijardi bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo.
I dok iznos CHF kredita zbog konverzije pada, pa ih je tako još krajem 2015. godine bilo plasirano u vrijednosti od gotovo 20 milijardi kuna, udjel loših kredita u njima raste, budući je krajem 2015. taj udjel bio 21,78 posto.
Kod kredita u kunama bez valutnih klauzula, kojih je krajem prvog tromjesečja bilo plasirano 82,76 milijardi, udjel loših kredita iznosio je 16,49 posto, a kod eurskih, kojih je bilo plasirano u protuvrijednosti od 175,5 milijardi kuna, loših je bilo 14,76 posto.