Primili najviše izbjeglica po glavi stanovnika, a BDP im raste duplo brže od prosjeka eurozone

„Švedskoj ide dobro: BDP raste dvostruko brže od prosjeka eurozone, a proračunski deficit se smanjuje brže nego se očekivalo“, piše Bloomberg, te podsjeća da su u jesen prošle godine, u jeku izbjegličke krize, ekonomisti brinuli oko budućnosti najvećeg skandinavskog gospodarstva dok je 10 tisuća izbjeglica tamo stizalo svakoga tjedna.

Manji javni troškovi i veći prihod od poreza naznačuju, štoviše, da bi Švedska već ove godine mogla biti u proračunskom plusu, citira Bloomberg Annu Breman, glavnu ekonomisticu Swedbank, a još ovog proljeća se smatralo kako to nije moguće prije 2019. godine.

Pitanje je, dakle, sljedeće: Kako to da se nisu ostvarili crni scenariji, iako je Švedska primila najviše izbjeglica po glavi stanovnika u EU?

S jedne strane, politika monetarnog popuštanja, a s druge dobro upravljanje javnim financijama, kao i problemima s imigracijom, rezultirali su jačim gospodarskim pokazateljima, zaključak je.

Posljedica svega je, piše Bloomberg, i da je u Švedskoj ublažen strah javnosti od imigranata, te je on na najnižim razinama u odnosu na 22 zemlje gdje je anketu proveo Ipsos Mori.

„Lekcija za kritičare europske politike otvorenih vrata – ako se dobro njome upravlja, ona može svima pomoći da napreduju“, zaključuje autor.

Švedski primjer pokazuje, smatra autor, da su oni koji zagovaraju fiskalni stimulus vjerojatno u pravu. Naime, prema dostupnim podacima, lanjski ekstra proračunski troškovi nastali zbog priljeva imigranata, kako njihova zbrinjavanja, tako i obrazovanja za rad, pridonijeli su ovogodišnjem rastu BDP-a s 1,3 postotna poena.