BLOOMBERG

NAŠA EKONOMIJA VISOKO NA LISTI Zbog deviznih pričuva Republika Hrvatska među najmanje rizičnim zemljama

Zagreb, 160615.
Hotel Sheraton.
Konzultantska tvrtka PwC Hrvatska, uz pokroviteljstvo Europske komisije, organizirala je konferenciju Dvije godine u EU - Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima i financiranim iz EU fondova.
Na fotografiji: Boris Vujcic guverner Hrvatske narodne banke.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Ugledni poslovni medij smjestio nas je visoko na listu zbog relativno visoke razine deviznih pričuva u odnosu na ostale države svijeta

S obzirom na to da hrvatski makroekonomisti percipiraju Hrvatsku kao nestabilnu ekonomiju odnosno vrlo ranjivu zemlju koja je jako izložena vanjskim šokovima, zanimljivo je da je jedan od najuglednijih svjetskih poslovnih medija, Bloomberg, objavio Globalni brifing rizičnosti u kojem je Hrvatska među 10 najmanje rizičnih zemalja u svijetu, u društvu s nekima od najprestižnijih svjetskih ekonomija poput Hong Konga, Švicarske, Singapura, Saudijske Arabije, Češke…

Bloomberg donosi svjetsku kartu rizičnosti pojedinih zemalja koju obilježavaju određenim rasponom boja od crvene (za jako visoki rizik) do zelene (za vrlo nizak rizik), a to “bojenje” rizičnosti potkrepljuju ekstenzivnom tablicom podataka po promatranim zemljama. Hrvatska je na toj karti obojena zelenom bojom te je, konkretno, rangirana na devetom mjestu najmanje rizičnih zemalja zbog relativno visoke razine deviznih pričuva u odnosu na ostale zemlje.

Ukupne rezerve

Bloomberg uz razinu pričuva zemlje promatra još procjenu nezaposlenosti, prognozu inflacije i volatilnost valute kao mjere izloženosti riziku. U preostala dva od tri kriterija Hrvatska ili ne stoji najbolje (nezaposlenost) ili zapravo nije rangirana (volatilnost valute), ali to ne mijenja činjenicu da se trenutačno nalazimo u vrlo respektabilnom svjetskom društvu kad je u pitanju razina pričuva zemlje.

Bloomberg formulira pričuve zemlje kao razinu ukupnih rezervi u stranim valutama, isključivši zlato koje drži svaka zemlja, a izražava ga u obliku postotka bruto domaćeg proizvoda (BDP). Razina pričuva zemlje, navode u Bloombergu, bitna je jer one mogu ublažiti posljedice raznih ekonomskih šokova, hiperinflaciju i devalvaciju, a koju mogu aktivirati neočekivani vanjski čimbenici. Hrvatska se sa 26,6 posto deviznih pričuva u odnosu na PDV nalazi iznad mnogih ekonomski vrlo moćnih zemalja poput Južne Koreje, Danske ili Švedske.

Trenutačna visoka razina deviznih pričuva RH od 14 milijardi eura nastala je zahvaljujući kontinuirano konzistentnoj monetarnoj politici Hrvatske narodne banke. Pritom valja voditi računa da i hrvatske poslovne banke imaju dodatnih vrlo značajnih 3 milijarde eura deviznih pričuva.

Intervencija

Rast izvoza, turizam, visoke devizne doznake i razročavanje deviznih depozita faktori su kojima se može zahvaliti snažan rast deviznih pričuva. Naime, kako bi spriječio preveliko jačanje kune u odnosu na euro, HNB redovito provodi intervencije na kojima bankama prodaje kune, a kupuje eure. Samo u lipnju HNB je dva puta intervenirao kako bi otkupio devize te povećao kunsku likvidnost te je otkupio impozantnih 475,5 milijuna eura. S obzirom na to da se ni nakon toga tečaj nije zadržao na razini iznad 7,4 kune za euro, možemo prognozirati da će u jednom trenutku HNB ponovo morati ići s deviznom intervencijom te će, posljedično, devizne pričuve zemlje dodatno narasti. Zadnji srednji tečaj HNB-a je  7,39 kuna za euro.

Jedini faktor koji bi mogao vući na suprotnu stranu od jačanja kune je potražnja korporativnog sektora za eurima za potrebe vraćanja inozemnog duga ili za potrebe uvoza. Može se pretpostaviti da je privremena suspenzija inozemnih obveza Agrokora također jedan od čimbenika koji je također pridonio jačanju kune te imamo pomalo bizarnu situaciju da kolaps likvidnosti najveće kompanije u zemlji pridonosi snazi nacionalne valute. To je svojevrsni hrvatski ekonomski perpetum mobile.

ELIPSO

Izdvajamo