EU i eurozona sada se nalaze pred sličnim dilemama kao i bivša Jugoslavija početkom 90-ih godina, barem kada je riječ o daljnjem ujednačavanju poreznih sustava država članica. Ocjena je to jednog od najpoznatijih slovenskih ekonomista, akademika Jože Mencingera.
"Hoće li EU postati financijska unija? Ja tu vidim tri moguća scenarija, po uzoru na one iz bivše Jugoslavije", kazao je Mencinger na konfrenciji o porezima koja je danas održana u Zagrebu.
Prvi, "konfederalni" model, istakao je Mencinger, podrazumijeva potpunu fiskalnu decentralizaciju, u kojoj fiskalna politika ostaje u nadležnosti drzava clanica. Drugi model znači sklapanje fiskalnog pakta, što je i trenutna situacija, u kojoj članice samo mali dio svojih prihoda prepuštaju zajedničkoj EU blagajni.
Treći model je fiskalna unija, u kojoj bi članice dobar dio svojih fiskalnih prihoda prepustile zajedničkom proračunu Unije. To bi, u suštini, bio "federalni" model, kakav je postojao u bivšoj SFRJ.
Analize koje je Mencinger radio za zonu eura i EU pokazuju da bi takav, "jugoslavenski" model značio da bi se bogatije članice odrekle velikih prihoda koje beru u korist zajedničkog proračuna, a taj bi se novac potom transferirao i u slabije razvijene članice. Pojednostavljeno rečeno, bogatije bi članice EU time, barem na prvi pogled, bile na gubitku, a siromašnije na dobitku. No, bogatijima bi se to vratilo kroz povećanje standarda u slabije razvijenim članicama, pa bi na kraju i one bile u plusu.
Ivana Maletić, hrvatska zastupnica u Parlamentu EU, upozorila je, pak, da se o fiskalnoj uniji teško može govoriti dok je dio članica EU, među kojima je i Hrvatska, izvan eurozone te dok se ne postigne i veći stupanj monetarne integracije. Potrebno je, dodala je, potaditi na smanjenju razlika u stupnju razvijenosti među članicama.
"U protivnom, imat ćemo daljnje podjele unutar EU", istakla je Maletić.
Naglasila je i kako su glavne teme u poreznoj politici EU-a trenutno borba protiv porezne evazije i prijevara, kao i dovođenje u red poslovanja s poreznim oazama. Poseban je naglasak na poticanju istraživanja i razvoja, te digitalizacije. Hrvatska i u poreznoj politici, zaključila je Maletić, prati europske i svjetske trendove.