Nakon dugotrajne recesije i oštrog pada vrijednosti nekretnina, cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj do 2027. godine mogle bi rasti po prosječnoj stopi od četiri posto. Realističan je to scenarij analitičara Raiffesiena, koji su snimali stanje na hrvatskom tržištu stambenih nekretnina i pokušali dati ocjenu daljnjih kretanja na njemu.
No, taj scenarij podrazumijeva stabilizaciju negativnih demografskih kretanja i nastavak započetog gospodarskog oporavka. Isto tako, njegov je sastavni dio veće povlačenje novca iz fondova EU, rast zaposlenosti i raspoloživog dohotka, kao i daljnje labavljenje kreditnih uvjeta. Konačno, i najavljeno uvođenje jedinstvenog poreza na nekretnine, koji bi zamijenio sva sadašnja davanja u nekretninskom sektoru, a postupak oporezivanja nekretnina učinio jednostavnijim i transparentnijim, također bi se povoljno odrazio na kretanja na tržištu stambenih kvadrata, ocjenuje se u novim RBAnalizama.
Ipak, realističan scenarij samo je jedan od tri koja bi mogla odrediti kretanja na tržištu nekretnina. Pesimističan scenarij u fokusu ima intenziviranje ionako loših demografskih kretanja, koja smanjuju i potražnju za stanovima, kao i nastavak pada broja radno aktivnih stanovnika i izostanak održivog gospodarskog rasta. Takva bi kretanja dovela do daljnjeg pada prosječnih cijena stambenih kvadrata. Projekcije analitičara Raiffeisena kažu da bi, u slučaju oživotvorenja pesimističnog scenarija, u prvoj fazi, do 2018., cijene stambenih kvadrata pale do 10 posto, nakon čega bi se pad od 2019. do 2021. ublažio na pet posto, a tek bi zatim pa do 2027. uslijedio blagi rast cijena. Ukratko, u slučaju oživotvorenja takvog scenarija, cijene nekretnina u Hrvatskoj padale bi po prosječnoj stopi od dva posto.
Naravno, postoji i optimističan scenarij daljnjeg kretanja cijena nekretnina. On uključuje gospodarski rast koji bi bio iznad očekivanja, rast zaposlenosti, znatnu iskorištenost sredstava iz fondova EU i velik priljev stranih ulaganja, što bi sve za posljedicu imalo rast raspoloživog dohotka kućanstava. I daljnje jačanje interesa stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj utjecalo bi na takva kretanja. Stoga bi, u slučaju realizacije takvog scenarija, cijene nekretnina u nas do 2027. rasle po prosječnoj stopi od 11 posto, izračunali su analitičari.
Koji će od tri scenarija prevladati, sada je teško reći. Činjenica je da “demografska recesija”, u kojoj se Hrvatska, kako ocjenjuju u Raiffeisenu, nalazi, ne ide u prilog (ni) tržištu nekretnina. Ni trendovi u graditeljstvu zasad ne ulijevaju značajniji optimizam, a zabrinjava i dalje slaba potražnja za stanovima te visoka razina averzije potrošača. Vidi se to i po podatku da su lani u Hrvatskoj prodana samo 1672 nova stana, što je najmanje još od 2003.
No, ima i pokazatelja koji ulijevaju optimizam. Gospodarski rast je iznad očekivanja, a rastu i plaće. Povećanje bilježi i pokazatelj priuštivosti nekretnina, koji pokazuje u kojoj je mjeri kupnja nekretnine nekome financijski ostvariva. Ove godine zabilježen je i oporavak cijena stambenih nekretnina, velikim dijelom zbog rasta cijena stanova na Jadranu.
- Dugogodišnji trend pada cijena na ukupnoj razini očito se primakao kraju, ali ostaje činjenica da je tržište niskolikvidno i odviše fragmentirano - zaključuju analitičari Raiffeisena. Daljnja kretanja na tržištu nekretnina, dodaju, u velikoj mjeri ovisit će o reformama koje će provoditi vlast da bi potaknula gospodarski rast, zapošljavanje i povećanje realnog dohotka kućanstava