Gospodarske aktivnosti su se nastavile dinamizirati početkom ove godine. U nastavku prikazujemo 6 pokazatelja koji govore da je gospodarski rast robustan i široko rasprostranjen.
1. Potrošnja
Promet od trgovine na malo u prva dva mjeseca je porastao za 4,1% realno (6,5% nominalno). Potrošnja time već 30 mjeseci kontinuirano raste.
2. Robni izvoz
Izvoz nastavlja rasti te je tako u prva 2 mjeseca izvezeno 19% više roba, dok je uvoz rastao po stopi od 7,4%. Tako je, po privremenim podacima, robni deficit smanjen za 900 milijuna kn u odnosu na isto razdoblje lani (konačni podaci obično pokažu veći uvoz pa treba pričekati da DZS objavi konačne brojke).
Drugim riječima, osobna potrošnja jako raste, a istodobno se ne povećava robni deficit. To je sasvim netipično za hrvatsko gospodarstvo i pokazuje njegovu sve veću orijentaciju na izvoz.
Spomenimo da je robni izvoz u 2016. godini bio na 46% većoj razini nego što je bio 2008., dok je uvoz bio na 1% nižoj razini (sve promatrano u realnim terminima). Struktura hrvatskog gospodarstva je time značajna promijenjena na bolje.
3. Turizam
Turizam nastavlja s visokim stopama rasta: u siječnju je zabilježeno 13% noćenja, a u veljači 11% više. Prema riječima turističkih agencija, rezervacije za Hrvatsku su u značajnom porastu u odnosu na prošlu godinu, a to nam govori da je izvjesna nova rekordna sezona.
4. Industrijska proizvodnja i građevina
Industrijska proizvodnja nastavlja rasti i u prvim mjesecima ove godine (unatoč iznimno jakom porastu na kraju godine), a izdane građevinske dozvole i vrijednost predviđenih radova bilježe višemjesečni porast visokim dvoznamenkastim stopama. Time je i građevinski sektor počeo pozitivno pridonositi oporavku BDP-a.
5. Tržište rada
Prema podacima HZMO-a, zaposlenost već dvije godine raste te je u veljači ove godine bilo 23 tisuće ljudi više zaposleno nego u veljači 2016. godine. Ako to pak usporedimo s veljačom 2015., vidimo da imamo gotovo 49 tisuća zaposlenih više nego prije 2 godine.
Nezaposlenost s druge strane još jače pada (zbog iseljavanja te ostalih nepovoljnih demografskih trendova) te ćemo već za koji tjedan po prvi put zabilježiti manje od 200 tisuća nezaposlenih. Prema podacima i metodologiji Eurostata, posljednjih mjeseci bilježimo najveće smanjenje nezaposlenosti u EU.
Tržište rada je time zabilježilo velike promjene u kratkom razdoblju: od brojanja nezaposlenih, koji nam je bio uvjerljivo najveći problem, došli smo do toga da se sve više govori o nedostatku radne snage. To pak utječe na rast plaća (podaci DZS govore o porastu prosječne neto plaće u siječnju za 4,4% nominalno), a za očekivati je da će se taj trend nastaviti.
6. Javne financije
Javne financije su gotovo dovedene u red tj. zaustavljen je negativni trend povećanja javnog duga i visokih deficita državnog proračuna. Prema najnovijim podacima HNB-a, prošle godine ne samo da je zabilježen pad javnog duga kao udjela u BDP-a (s 86,7% na 84,2%), nego je čak i nominalno smanjen tj. ostao je na oko 289 mlrd. kn. Deficit konsolidirane opće države je vjerojatno smanjen na manje od 1,5% (još čekamo konačnu potvrdu), dok su početne prognoze analitičara bile da će biti između 3 i 4%.
Čitavo se pak gospodarstvo snažno nastavilo razduživati prema inozemstvu pa je tako bruto inozemni dug pao sa 103% na 91% BDP-a u samo godinu dana, čime je smanjen još jedan makroekonomski rizik.
Smanjenje makroekonomskih rizika za RH se vidi i kroz pad CDS spread-a. Tako je petogodišnji CDS od početka godine pao sa 222 na 178 bodova, što je jasan znak da investitori u hrvatski dug danas Hrvatsku smatraju manje rizičnom zemljom, bez obzira na situaciju s Agrokorom (a to posljedično omogućuje jeftinije zaduživanje tj. refinanciranje starih obveza, što smo nedavno imali prilike i vidjeti).