Premda se ove godine očekivao rast cijena, nakon što su dvije godine uzastopno padale, podaci upućuju ne samo da će deflacija u Hrvatskoj biti prisutna i treću godinu, već da je ona dodatno produbljena.
U prosincu prošle godine pad potrošačkih cijena iznosio je 0,6 posto, da bi u lipnju ove godine dosegnuo razinu od 1,6 poasto. To je uglavnom rezultat nižih cijena energije, prerađenih prehrambenih proizvoda, a u nešto manjoj mjeri industrijskih proizvoda i usluga. Prosječna cijena benzina, primjerice, bila je 27,3 posto manja u prvih pola godine nego u istom razdoblju lani, a cijena plina 14,1 posto. Prema podacima DZS-a, cijene hrane niže su 1,4 posto, prijevoza 5,9 posto, rekreacije i kulture jedan posto, a obrazovanja 0,9 posto.
Sve centralne banke, pa i Hrvatska narodna banka, u pravilu strahuju od fenomena deflacije jer ona zna biti pogubna za ekonomiju. Potrošači odgađaju kupnju nadajući se da će proizvodi biti još jeftiniji, što vodi padu proizvodnje i otpuštanju zaposlenih, a na kraju u povećanja razine zaduženosti. No, ovaj put, čini se, nema bojazni od deflacijske spirale. Štoviše, pad cijena ima pozitivan učinak na oporavak ekonomije jer rasterećuje dohodak, a građani ne odgađaju kupovinu već višak novca koji im ostaje u džepu rado troše na druge proizvode.
Potrošači
- Smanjenje cijena energije i prehrane, koji su glavni uzročnici niske stope inflacije, dovelo je do rasta raspoloživog dohotka kućanstava. Potrošači ne mogu odlagati potrošnju hrane i energije, zbog čega nije došlo ni do negativnih učinaka na osobnu potrošnju uslijed smanjenja cijena u ta dva segmenta dobara, karakterističnih za deflaciju - objašnjavaju u HNB-u. Da je to tako potvrđuju i pozitivna kretanja osobne potrošnje i investicija.
Uz to, nema ni deflacije duga, odnosno otežanog financiranja obveza. Upravo suprotno, kažu u centralnoj banci, jer kamatni rashodi su sve manji teret za potrošače i građevinarstvo, pa im sve veći dio sredstava ostaje raspoloživ nakon servisiranja kamata. Razlog tome je višegodišnji trend pada kamatnih stopa, kao i još uvijek prisutno razduživanje. Na kraju, deflacija je imala i pozitivan učinak na troškove proizvodnje, kao i robnu razmjenu jer se za izvezenu robe može priuštiti više uvoza.
- Riječ je o pozitivnom šoku ponude koji popravlja uvjete razmjene, za jedinicu hrvatskog izvoza može se dobiti više od jedne jedinice uvoza - objašnjavaju u HNB-u. Među rijetkima koji trenutačno trpe negativne posljedice deflacije je državni proračun jer niže cijene nose i manje porezne prihode. Podaci za prvih šest mjeseci govore da se malo podbacili prihodi od PDV-a.
Deflacija nije fenomen koji se događa samo u Hrvatskoj, već i u većem broju zemalja EU. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije u EU smanjila se sa 0,2 posto u prosincu 2015. na nula posto u lipnju ove godine, što je također posljedica povećanja negativnog doprinosa cijena energije, smanjenja doprinosa cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda te usluga.
Pritom je usporavanje stope inflacije zabilježeno u 15 zemalja, stagnacija u 5 zemalja, a negativnu godišnju stopu inflacije imalo je 13 zemalja. No, u usporedbi s drugim zemljama, trenutačno veći godišnji pad cijena od Hrvatske imaju samo Cipar i Bugarska. Jedno od objašnjenja toga svakako je struktura hrvatske potrošačke košarice u kojoj su više zastupljeni hrana i energija, komponente koje su najviše pojeftinile.
Ipak inflacija u 2016.
- Udio cijena prehrane i energije u ukupnom indeksu potrošačkih cijena za Hrvatsku u 2016. iznosi 25,1 posto, odnosno 16,9 posto, dok njihov prosječan udio u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena u zemljama EU iznosi 14 posto, odnosno 9,7 posto - objašnjavaju u HNB-u. U centralnoj banci očekuju da bi godišnja stopa inflacije do kraja godine mogla ipak biti pozitivna i iznositi 0,4 posto, prije svega jer se očekuje rast cijene nafte i prehrambenih proizvoda na svjetskim tržištima.