Novi koncept Agrokorove maloprodaje ne predviđa samo da se u Bosni i Hercegovini ponovno uvede brend Mercator, nego je plan da Mercator upravlja čitavom maloprodajom Agrokora izvan Hrvatske, odnosno u Sloveniji, BiH i Srbiji, potvrdili su nam u Agrokoru.
Glavni razlog zbog kojeg se u BiH vraća slovenski brend jest, kako nam je rečeno, to što je svojedobnim uvođenjem Konzuma umjesto Mercatora pao tržišni udjel Konzuma u BiH pa je ovo pokušaj da se poboljša poslovanje sektora maloprodaje. Iako je jasno kako proces rebrendiranja nije baš jeftin i da zahtijeva mnogo vremena i energije, očito je kako je izvanredna uprava Ante Ramljaka, vjerojatno uz savjetovanje s tvrtkom AlixPartners, konzultantskom kućom zaduženom za restrukturiranje Agrokora, procijenila kako će takav potez ipak na kraju donijeti korist koncernu. Podsjetimo, Ante Ramljak je prošlog tjedna ustvrdio kako većina proizvodnih kompanija u BiH posluje jako stabilno, ali da Konzum BiH i Velpro posluju s relativno dobrim, no ipak nezadovoljavajućim rezultatima.
Plan
Taj problem bi se, napominje, mogao riješiti na način da Mercator preuzme dugovanja i obaveze ove dvije kompanije, kao i njihove dobavljače, dodajući kako je razlog zbog kojeg bi se Mercator vratio u BiH taj što je nakon brojnih analiza uočeno da je ovaj brend prepoznatljiviji i da je imao mnogo više uspjeha nego Konzum, da potrošačima i dobavljačima daje određenu dozu sigurnosti, s obzirom na sadašnje poslovanje Mercatora koje je u Srbiji i Sloveniji jako dobro. No, Ramljak je jednako tako istaknuo kako se radi samo o planu te da još nisu donesene definitivne odluke. “Mercator ima svoj kreditni odbor koji mora prezentirati pred svojim kreditorima, a i Agrokor mora prezentirati svom vjerovničkom vijeću detaljan plan ponovnog uvođenja brenda Mercator u BiH”, rekao je Ramljak. Međutim, iako se mogao steći dojam da je jačanje uloge Mercatora samo priprema za prodaju te kompanije, neslužbeno smo doznali kako to za sada nije plan. Naime, u Agrokoru smatraju kako u ovom trenutku u prodaju trebaju ići samo tvrtke koje nisu dio temeljnog biznisa koncerna, odnosno maloprodaje i prerađivačko-proizvođačkih poljoprivredno-prehrambenih poduzeća.
Za sada se sve tvrtke iz temeljnog biznisa stabiliziraju u poslovanju, od Konzuma, Leda i Jamnice do Dijamanta i Frikoma, a tek će se naknadno, u dogovoru sa stalnim Vijećem vjerovnika, koje se tek treba osnovati, odlučivati hoće li se i koja tvrtka iz tog temeljnog biznisa prodavati.
Na koncu, krajem ovog tjedna bi, kako se može doznati, privremeno Vijeće vjerovnika trebalo odobriti novi kredit za likvidnost u iznosu od nešto ispod 250 milijuna eura, koji bi Agrokoru trebao pomoći da do kraja godine posluje bez problema. Unatoč službenom tvrdom stavu ruskih banaka te neslužbenim informacijama iz zapadnih banaka, o tome da su spremni kreditirati Agrokor jedino ako im se dopusti proširenje senior statusa i za neke prethodne kredite dane tom koncernu, iz Agrokora ističu informacije kako se proces dogovora oko novog kredita odvija u dobrom ozračju.
Premijer Andrej Plenković ovog vikenda nije htio javno komentirati još jedan nediplomatski istup prema hrvatskoj Vladi, kao i uvredljive kritike na račun izvanrednog upravitelja, nego je samo naglasio kako će sve komentirati nakon sastanka s čelnim ljudima Sberbanka i VTS-a, kao i drugim vjerovnicima, koji će se održati ovog tjedna.
Stari dug
Novi kredit bi se, pak, u najvećem dijelu trebao upotrijebiti za plaćanje novih obveza prema dobavljačima, a samo manji dio, oko 50 milijuna kuna, trebao bi se iskoristiti za plaćanje preostalog starog duga prema OPG-ovima. Ostalih 50 milijuna kuna duga prema OPG-ovima trebalo bi se “pribaviti” iz tekućih prihoda koncerna i tako bi se podmirio sav stari dug prema malim poljoprivrednicima. Tako bi iznos ukupno podmirenih obveza prema dobavljačima koje su dospjele do 1. travnja 2017. iznosio oko 500 milijuna kuna, a sve ostale stare obveze ušle bi u postupak u okviru stalnog Vijeća vjerovnika i Plana restrukturiranja.
ROKOVI 8 ključnih datuma za rješavanje sudbine vjerovnika
9. lipnja 2017.
posljednji dan za prijavu tražbina vjerovnika
10. lipnja 2017.
kreće teći rok od 60 dana za objavu tablice prijavljenih potraživanja
8. kolovoza 2017.
zadnji dan za objavu tablice prijavljenih potraživanja
9. kolovoza 2017.
počinje rok od osam dana u kojem vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika kojesu naveli u tablici prijavljenih tražbina
17. kolovoza 2017.
sud mora donijeti Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama i upućuje na parnični postupak te u roku od pet dana od objave Rješenja izvanredni povjerenik poziva vjerovnike (pozivom u Narodnim novinama) da u roku od 30 dana obavijeste Sud i povjerenika o članovima vjerovničkog vijeća (maksimalno ih može biti devet) ili će to učiniti Sud na prijedlog izvanrednog povjerenika ako se vijeće ne imenuje u roku od 90 dana od objave poziva u Narodnim novinama
10. travnja 2018.
rok do kojeg izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom
10. srpnja 2018.
istječe dodatni rok u kojem Trgovački sud može odobriti izvanrednom povjereniku da uz suglasnost vjerovničkog vijeća može naložiti namirenje vjerovnika nagodbom
25. srpnja 2018.
u roku od 15 dana od dana kada je izvanredni povjerenik podnio prijedlog namirenja vjerovnika nagodbom Trgovački sud u Zagrebu saziva ročište na kojem vjerovnici glasaju o nagodbi