Za današnji dan može se reći da je bio jedan od najnapetijih u hrvatskoj korporativnoj povijesti.
U prvom dijelu dana pojavile su se informacije o hitnom putovanju sinova Ivice Todorića na presudne pregovore u Moskvu, a nakon toga i o ključnom sastanku Odbora kreditora, koji čine veliki strani i domaći bankari, s Ivicom Todorićem i drugim visokopozicioniranim menadžerima u zagrebačkom poslovnom tornju Agrokora.
Veliki napredak
Tisuće dobavljača koji su čekali dogovor između najvećih vjerovnika i Uprave koncerna kao ozebli sunce trebali bi odahnuti, barem sudeći prema informacijma dostupnim do zaključenja ovog izdanja Jutarnjeg lista. Naime, Jutarnji list dobio je informaciju da je tzv. Standstill Agreement napokon načelno dogovoren, a što je divovski korak naprijed prema razrješenju krize.
Nakon što su ruski bankari jučer uzbunili poslovnu javnost tezom o problematičnom financijskom izvješćivanju Agrokora te nakon uvjerljivih glasina o tome da je utvrđena daleko viša zaduženost koncerna od one koja se spominjala u zadnjem rujanskom izvješću (13x EBITDA umjesto 6x EBITDA), bilo je jasno da će četvrtak biti težak dan za Agrokorovu likvidnost. Otvorilo se, naime, pitanje hoće li određeni broj dobavljača izgubiti živce i poslati na naplatu mjenice i zadužnice te tako pokrenuti lavinu koja bi mogla uništiti proces nužnog restrukturiranja Agrokora.
Naplata zadužnica
A četvrtak je donio potvrdu da je vlasnik Orbica Branko Roglić poslao na naplatu dvije zadužnice Konzumu, te su počele curiti i informacije o blokadama samog Agrokora od strane Gumiimpexa i Belja kao kćerinske kompanije. Iako se tijekom dana činilo da će Agrokor dovoljno vješto upravljati cashom te poplaćati svoje obveze, kad se u četvrtak podvukla crta, došlo se do zaključka da je Agrokoru sjelo na naplatu stotinjak milijuna kuna. Više desetaka blokirale su im manje banke (npr. Kent), centar Nord, ACI, HEP te Kraš s pozamašnih 38 milijuna. Ipak, velika većina dobavljača ostala je duboko svjesna da je pokretanje stampeda prisilne naplate igra u kojoj svi na kraju gube, baš kao što u stampedu krave padaju s litice. Nema tu velike tajne: Agrokor ima previše kratkoročnih dugova koji ubrzano stižu na naplatu, dospjele obveze u iznosu 2,3 milijarde kuna su, blago rečeno, izuzetan pritisak te se kompaniji mora restrukturirati i dug i poslovni model.
Restrukturiranje
Ako ništa drugo, danas je svim ključnim vjerovnicima - i dobavljačima i kreditorima - postalo potpuno jasno da više nema vremena niti uzmaka na nekakve rezervne položaje. Njihov međusobni dogovor, uz dogovor Odbora kreditora s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem, nužni je preduvjet za sprečavanje opasnog poslovnog kaosa kroz tzv. Standstill Agreement. Standstill jest, ponovimo, sporazum svih vjerovnika da neće kretati u naplatu potraživanja tijekom precizno definiranog procesa restrukturiranja kompanija. Tijekom važenja Standstill Agreementa dotadašnji vlasnici ostaju bez dijela ili čak svih vlasničkih prava, dok je smjena ključnog menadžmenta nešto što se smatra potpuno uobičajenim i logičnim ako se uopće aktivira bilo kakav Standstill Agreement. Obrisi i priroda Standstilla još nisu poznati.
Od strane bliskih velikim vjerovnicima stigle su informacije da će pokušati dogovoriti Standstill aranžman bez participacije države. Drugim riječima, pokušat će izbjeći aktiviranje tzv. lex Agrokor jer bi u tom slučaju privatni sektor prepustio dominaciju u odlučivanju državnoj birokraciji.
Doznajemo da će se tijekom petka na Vladi pojaviti lex Agrokor, tj. preciznije, Zakon o izvanrednoj upravi. Nije pretjerano reći da su Vladini stručnjaci radili danonoćno kako bi popravili nedorečenosti i manjkavosti prvog nacrta Zakona, a kako bi se u nekoliko dana lansirao sistemski izuzetno važan zakon, makar poslužio samo kao sredstvo pritiska na kreditore, dobavljače i Ivicu Todorića da što prije postignu dogovor.
Još tijekom prijepodnevnih sati u poslovnim krugovima govorilo se o nepovjerenju bankara, pogotovo onih iz manjih banaka, u stvaranje zajedničkog aranžmana, ali je prema kraju dana očigledno rasla svijest o urgentnosti međusobnog koordiniranja vjerovnika.
Zaključno, valja naglasiti da je i današnji dan bio obilježen izrazitim šumom u komunikaciji kroz koji je bilo nemoguće razlučiti informacije i dezinformacije.