Slovenska strana podebljala je dosadašnju ponudu za rješavanje problema potraživanja koja hrvatska strana ima od koparskog Cimosa, a koje je Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) preuzela u procesu sanacije bivše Riječke banke, financijske institucije koja je ‘90-ih kreditirala Cimos sa 20 milijuna eura.
Prema novim informacijama, koje nam je potvrdilo nekoliko izvora, slovenska strana sada nudi pet milijuna eura za rješavanje tih potraživanja.
Prvi je to konkretan rezultat prošlotjednog sastanka Zdravka Počivalšeka, slovenskog ministra gospodarskog razvoja i tehnologije, i Gorana Marića, hrvatskog ministra državne imovine. Na sastanku u Zagrebu dvojica su se ministara, podsjetimo, dogovorila da slovenska strana u pisanom obliku iznese prijedlog rješavanja problema koji koči prodaju Cimosa talijanskom ulagaču, investicijskom fondu Palladio Finanziaria, o kojem bi se potom trebala očitovati hrvatska strana. Štoviše, u planu je još jedan susret dvojice ministara.
Iako naše (neslužbene) informacije govore da je u Zagreb stigla ponuda slovenske strane za rješavanje problema Cimosa, od hrvatskih vlasti jučer se nije mogla dobiti potvrda te informacije. Puno razgovorljivije nisu bile ni slovenske vlasti, iako se između redaka dalo iščitati da su je uputili u Zagreb.
O detaljima nitko nije htio govoriti. Ipak, prema neslužbenim informacijama, osim pitanja nagodbe o starom dugu Cimosa DAB-u, u njemu se, navodno, predlaže i da Cimos na kraći rok neće dirati radna mjesta u Hrvatskoj, njih više od tisuću u Buzetu, Roču i Labinu.
Odgovor hrvatske strane, doznajemo, može se očekivati u sljedećih nekoliko dana, a svakako do kraja tjedna. No, kakav će on biti, u ovom je trenutku teško reći. Naime, dok, s jedne strane, neki od naših sugovornika ne kriju razočaranje i ističu kako su ipak očekivali izdašniju ponudu slovenske strane, drugi naglašavaju da je ponuda, financijski gledano, ipak bolja od prvotne, prema kojoj bi talijanski ulagač u Cimos platio ukupno oko 3,5 milijuna eura, i to s počekom od deset godina. Pojedini naši sugovornici ističu i da je ovo prvi konkretan prijedlog u rješavanju problema starog dva desetljeća, a poručuju i da je važno sačuvati radna mjesta i u Hrvatskoj i u Sloveniji, kojih je u Cimosu ukupno oko 4000.
Pojedini naši sugovornici naglašavaju i da ne strahuju toliko da bi Cimos u Hrvatskoj mogao zatvoriti pogone. Naime, cilj je talijanskog ulagača, a to su nam potvrdili i u krugovima bliskim Palladio Finanziariji, da Hrvatsku pretvori u svojevrsno središte aluminijskog posla za automobilsku industriju. U praksi bi to značilo, kažu upućeni, da bi pogoni Cimosa u Hrvatskoj dugoročno imali posla. Ipak, i slovenska i talijanska strana ističu kako se ne žele obvezivati na dulje razdoblje jer nitko ne zna što nosi budućnost.
Pod znakom pitanja je i tko bi u konačnici podmirio Cimosov dug DAB-u.
Iz krugova bliskih talijanskim ulagačima poručuju da su oni svoju ponudu dali i podsjećaju da ona u Zagrebu nije prihvaćena. Uz to, naglašavaju da krajem mjeseca ističe njihova ponuda za preuzimanje Cimosa, što znači da će ta tvrtka, ne nađe li se dotad rješenje, završiti u stečaju. Unatoč tome, kao i ostali naši izvori, i Talijani vjeruju da će se rješenje naći do kraja siječnja.