“Agrokor je kao jamstvo za kredite založio dionice svojih tvrtki, a kreditori su sada očito odlučili aktivirati ta jamstva i upisati vlasništvo kako bi si maksimalno smanjili rizik. Time pretvaraju svoja potraživanja u kapital i na žalost, proces je krenuo u smjeru preuzimanja tvrtki čega smo se i bojali”, komentirao nam je danas Tomislav Panenić, bivši ministar gospodarstva, a sada saborski zastupnik Mosta iz V. izborne jedinice, vijest da Agrokor više ne kontrolira Vupik, što je objavio Jutarnji list.
“Ako se ovako nastavi, tada zakon kojeg pripremamo, tzv. lex Agrokor gubi svoj opseg i smisao, jer ćemo vrlo brzo doći do toga da se zakon neće moći primijeniti na Agrokor ako većina tvrtki u njegovom sustavu dobije nove vlasnike na način kao što se to dogodilo Vupiku, a koliko čujemo, događa se i u Belju, Ledu, Zvijezdi...", komentirao je.
“Prema informacijama o poslovanju Vupika, vidljivo je da trenutno samo ratarstvo donosi stabilan prihod uz minimalnu potrebu za investiranjem, dok sve ostalo ima puno manji efekat, pri čemu mislim na radne jedinice koje se bave otkupom grožđa, proizvodnjom vina, farme... i ne bi bilo čudno da novi vlasnici jednostavno odluče ukinuti sve što ne donosi brzi prihod, što bi dovelo i do smanjenja broja zaposlenih. No, mi ne znamo što novi, nepoznati vlasnik kani. Možda mu nije interes trajno preuzimanje društva i upravljanje njime, nego to čini samo kako bi ojačao svoju poziciju. Brine me i to što je novi vlasnik skriven iza skrbničkog računa i ne mogu ni zamisliti situaciju u kojoj će tvrtkama u Hrvatskoj upravljati nepoznati vlasnici”, rekao je Panenić.
Na prvom mjestu među deset najvećih vlasnika Vupikovih dionica serije A sada je skrbnički račun u Podravskoj banci s udjelom od 43,59 posto, dok je Agrokor pao na treće mjesto s vlasničkim udjelom od svega 7,26 posto. No, 91 posto dionica serije B drži još uvijek Agrokor.
Agrokor je Vupik preuzeo prije sedam godina s velikim planovima, 2013. je proglašena onom godinom u kojoj je završio veliki investicijski ciklus od 560 milijuna kuna, o čemu je u medijima goovrio director Davor Bošnjaković, dok rezultati za prošlu godinu pokazuju da je Vupik poslovao s gubitkom od 31,2 milijuna kuna.
Štoviše, gubitak je povećan u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 20,8 milijuna kuna. Poslovni prihodi su u odnosu na 2015. povećani za 1,3 posto, na 419,2 milijuna kuna.
Ukupni rashodi Vupika povećani su u odnosu na 2015. godinu za 2,7 posto, na 451,8 milijuna kuna. Rast bilježe i poslovni rashodi, za 4,7 posto, na 422 milijuna kuna, a rezultat su, objašnjeno je, povećanja cijena svih materijalnih ulaganja u ratarsku, povrtlarsku i stočarsku proizvodnju, kao i proizvodnju vina.
Vlada je donijela odluku o prihvaćanju ponude Agrokora za kupnju 87,98 posto dionica vukovarskog Vupika u studenome 2009. godine, za 30 milijuna kuna, pri čemu je Agrokor trebao podmiriti 20 posto dospjelih obveza Vupika prema državnim vjerovnicima, odnosno oko 50 do 60 milijuna kuna, zadržati sve radnike i za njih osigurati 25 posto plus jednu dionicu, kao i kroz pet godina u Vupik uložiti ukupno 430 milijuna kuna.
Na natječaj za privatizaciju Vupika stigle su bile četiri ponude, ali je uz Agorkorovu valjana bila još samo zajednička ponuda tvrtki M SAN i Žito, no, Agrokorova je bila bolja, objasnili su u priopćenju sa sjednice Vlade, a oba sindikata u Vupiku podržala su ponudu Agrokora, kao i branitelji.
Velik dio Vupikovih investicija odnosio se, govorio je 2013. Bošnjaković u Lideru, na stočarstvo, gdje su napravljene i obnovljene farme. Jedna od investicija bila je i deset milijuna eura, za pretovarno-istovarnu rampu silosa Dunav.
Vupik se tada hvalio da je u količinskom smislu najveća vinarija u Hrvatskoj, a vino plasira pod robnim markama. Planovi su obuhvaćali i širenje povrtlarske proizvodnje, bioplinsko postrojenje, u sklopu kojega je bila i investicija u četiri hektara proizvodnje rajčica…
Agrokor je 2015. dokapitalizirao Vupik, pretvorivši dug u dionice, u iznosu od oko 300 milijuna kuna.