ZAGREB - Predsjednik Južnog Sudana Salva Kiir izjavio je u Pekingu, gdje se nalazi u petodnevnom posjetu zbog pregovora o naftnoj suradnji, kako su napadi sudanskih zrakoplova na teritorij njegove države, koji su se nastavili i jučer, objava rata.
Novi napadi
Kiir je ovo izjavio nakon što je objavljeno da su zrakoplovi Sudana i u noći s ponedjeljka na utorak gađali ciljeve u Južnom Sudanu, točnije lokacije u okolici grada Panakuaca. Nije potvrđeno ima li žrtava u ovim napadima, ali dan ranije je u bombardiranju sudanskih zrakoplova ubijeno dvoje ljudi, jedan od njih dječak.
Također, prema nekim izvješćima, sudanske oklopne snage i kopnene postrojbe već su ušle na teritorij Južnog Sudana. Iako je Kiirova jučerašnja izjava pooštrila retoriku, još nema službene objave rata. Spor oko nafte između dvije rivalske države, dakle, i dalje se ne smiruje, a situacija prijeti prijeći u pravi rat kakvih je već bilo u povijesti između sjeverne i južne sudanske regije koja je prošle godine proglasila neovisnost. Nakon otcijepljenja Južnog Sudana, veći dio bogatih naftnih nalazišta postao je vlasništvom nove države, ali kompletna infrastruktura naftovoda i rafinerija ostala je u Sudanu.
Kiir, veteran nekadašnjeg građanskog rata između sjevera i juga koji je bio dugogodišnjim zapovjednikom pobunjeničkih postrojbi, a sada je postao predsjednikom, u Peking je došao kako bi tražio diplomatsku potporu za svoju zemlju, ali i da bi pregovarao o konkretnim kineskim investicijama u naftnu industriju.
Prijetnja naftovodom
Južni Sudan, naime, planira izgraditi naftovod kojim bi preskočio Sudan koji ga ucjenjuje apsurdno velikim tranzitnim naknadma za prijevoz njegove nafte i traži od Kine da sudjeluje u cijelom projektu. Kina je i ranije bila najveći investitor u naftnu industriju Sudana, a nakon proglašenja nove države pokušava očuvati uravnotožen odnos s Kartumom i Jubom.
Nova kriza u odnosima između dvaju država nastala je nakon što su južnosudanske postrojbe u siječnju okupirale Abeyi, teritorij oko naftnog nalazišta Heglig, oko kojeg se Sudan i Južni Sudan već dulje vremena spore. U međuvremenu su se južnosudanske postrojbe povukle, ali sudanski zrakoplovi započeli su napade, a predsjednik Omar al-Bašir rekao je kako neće prestati s vojnim udarima dok se sve postrojbe Južnog Sudana ne povuku sa sjevera.
Napetostima između dvije države pridonose i etničke, vjerske te kulturološke razlike - sjever većinom nastanjuju Arapi muslimanske vjere, a jug autohtono stanovništvo koji su kršćani ili animisti. Tako je u nedjelju u Kartumu spaljena zgrada katoličke crkve koju su posjećivali stanovnici glavnoga grada Sudana koji potječu s juga.
Pitanje manjina
Osim sporova oko nafte, dvije države još nisu do kraja definirale međusobnu granicu zbog nekoliko teritorijalnih sporova.
Također, nisu još regulirale prava svojih građana koji žive u drugoj državi - procjenjuje se kako u Sudanu živi oko pola milijuna Južnosudanaca, a u Južnom Sudanu oko 80.000 Sudanaca.
Odcjepljenje, ucjene i naftovodi
2005. - 2011.
Prema mirovnom sporazumu CPA, prihodi od nafte iz Južnog Sudana dijele se pola-pola sa Sudanom. 75 posto naftnih polja je na jugu, ali naftovod, rafinerije i infrastruktura za izvoz su na sjeveru.
Srpanj, 2011.
Južni Sudan proglasio je neovisnost. Kartum nameće velike tranzitne naknade od 32 do 36 dolara po barelu. Južnosudanski dužnosnici počinju pregovore s Kenijom o gradnji naftovoda preko te države.
Siječanj, 2012.
Južni Sudan potpuno prekida crpljenje nafte koje iznosi oko 350.000 barela po danu, nakon što je Kartum zaplijenio naftu vrijednu oko 800 milijuna dolara zbog neplaćenih tranzitnih naknada.
Ožujak
Kartum smanjuje tranzitnu naknadu na 32,2 dolara po barelu. Juba traži da se naknada smanji na iznos koji je standardan za svjetsko tržište i koji iznosi 1 dolar po barelu. Izbijaju sukobi oko naftnog nalazišta Heglig.
Travanj
Sudanski zrakoplovi gađali su područje oko Hegliga, obje zemlje objavljuju da su u ratu.