.jpg)
Ispuštanje radioaktivnog cezija/cezijuma u zemlju i vodu nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi prouzročilo je zagađenje okolnih farmi iako se u medijima plasiralo kako su okolne farme ostale netaknute po pitanju čistoće zraka, vode i zemlje.
U godinama koje su uslijedile nakon katastrofe naša zarada bila je za gotovo 2 milijuna dolara niža od onog što smo očekivala, izjavio je voditelj poljoprivrednih zadruga, Hiroshi Takeda za Modern Farmer. Dok je članstvo palo sa 340 farmi na svega 200tinjak.
Šteta koja se procjenjuje u japanskom ribarstvu i poljoprivredi iznosi oko 160 milijardi američkih dolara. Iako su provedene brojne reforme i nakon 2. svjetskog rata kad su Japan zadesila ratna razaranja i nuklearne katastrofe, uspjeli su postići da se zemlja veličine države Kalifornije oporavi i nastavi se baviti poljoprivredom, iako je i tada velik broj poljoprivrednika uz sve mjere bio primoran staviti "ključ u bravu".
1965. na ovom području proizvođeno je oko 70% hrane koju je Japan trošio dok je taj postotak u 2010. pao na 39%. U istom razdoblju površina obradivih površina pala je sa 7 milijuna na kojih 5 milijuna hektara. Prosječna dob poljoprivrednika popela se s 59 godina na 66, dok se oko 110 000 njih odlučilo za prijevremenu mirovinu.
Jedna od prethodno spomenutih reformi za suzbijanje pada poljoprivrednog sektora je i gradska farma Odaiba koja se nalazi na umjetno izgrađenom otoku nedaleko od Tokija. "Izgrađena" je 2012. kako bi u prvo vrijeme služila kao utočište starijim poljoprivrednicima koji su odbjegli sa svojih imanja nakon tsunamija.
Ondje su napravili rižina i sojina polja, staklenike s rajčicama te farme pilića. Ondje su poljoprivrednici bili primorani prenijenti svoje znanje mlađim generacijama u gradu, a tko je pomagao u podizanju usjeva mogao je dio uroda koristiti za svoje potrebe. Zadržali su neki postotak zemljišta na kojem se proizvodilo za izvoz i prodaju na lokalnim tržnicama.
S druge strane zaljeva, nasuprot najveće urbane farme smjestio se glavni financijski centar. The Pasona Group, tvrtka koja se bavi zapošljavanjem, profesionalnim usmjeravanjem i osluškivanjem potreba društva u Tokiju, pokrenula je seriju poljoprivrednih tečajeva kojima se željelo poraditi na svijesti građana kako je poljoprivreda nije samo puko sađenje i branje biljaka i plodova.
Tako su prva dva kata bila otvorena za javnost i kasnije postala i turistička atrakcija budući da su cijeli jedan dio preuredili u vrt-zgradu. Tako bi vas recepcioneri pozdravljali iza sadnica rajčice i vinove loze, dok ste u drugom dijelu mogli vidjeti ljude u malim rižinim poljima.
Fujitsu, poznati tehonolški div, također se pridružio podršci poljoprivrednim mjerama tako što je zastarjelom mikročipu dao novu ulogu. Naime radi se o pothvatu koji smanjiuje razinu kalija u salati koji kasnije može izazvati zatajenje bubrega ukoliko je razina previsoka.
U veljači ove godine potpisan je ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama po kojem Japan po povlaštenim cijenama može dobiti kanadsku svinjetinu, australski beefsteak i maslac s Novog Zelanda dok će se istovremeno zalagati za bolju cijenu izvoznih dobara kao što je cijenjen Wagyu beesteak, sake i domaće proizvedena riža.
Mjere su prisutne, no hoće li biti dovoljne da se dalekoistočni gigant digne iz pepela i nastavi ondje gdje je stao prije svih nepogoda koje su ga snašle sad već prije pet godina još treba vidjeti.