piše: Mateja Domitrović
snima: Mario Kučera
Za razliku od divljih koje karakterizira jak gorkast okus, uzgojene šparoge okusom su puno blaže i nježnije. Kod divljih ima puno više otpada jer se drvenasti dio stabljike ne može u potpunosti iskoristiti, pretvrd je i žilav (no ne baca se jer se koristi za temeljac), dok su uzgojene iskoristive gotovo u cijelosti. Isto tako, velika je razlika u cijeni, stručak divljih gotovo je dvostruko skuplji od uzgojenih. No, ono što je važno je to da su jednako ukusne i zdrave i ove “pitome” i divljakuše.
Neki naprosto više ljube i cijene ove divlje, a nekima su draže uzgojene, dakle, stvar ukusa. Mi smo i za jedne i druge jer su predivne svake na svoj način, no ovaj editorijal posvetili smo nepravedno zapostavljenim uzgojenim šparogama, i to zelenim i bijelim (ljubičaste je kod nas nemoguće naći), i baš smo ih se najeli.
Uzgojene šparoge mogu se na tržnicama i u dućanima naći gotovo cijele godine, a počinju se brati u travnju i beru se sve do kraja lipnja. Izgleda kao da su se dogovorile s divljima, jedne nestanu, a druge se pojave pa nam sezona šparoga traje prilično dugo. Kako je to priroda sjajno odradila.
Da biste uzgojili šparoge, bitno je odabrati mjesto u vrtu samo za njih jer će tamo rasti sljedećih petnaest do dvadeset godina. Sade se u jesen, na humusnom tlu, ne vole vjetar, ali zato vole toplinu, dakle dobro je da su na mjestu gdje ima dovoljno sunca. Prve šparoge, ako se odlučite na sadnju, nemojte očekivati već sljedeće proljeće jer će se prvi plodovi pojaviti tek za tri do četiri godine. Nakon što ih uberete, u hladnjaku mogu stajati do pet dana, najbolje umotane u mokru krpu, a ako ih ne namjeravate odmah koristiti, pospremite ih u zamrzivač bez prethodnog blanširanja (divlje svakako prije zamrzavanja treba kratko blanširati).
Šparoge su jedne od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu, spadaju u porodicu ljiljana, velik ih je broj podvrsta. Bogate su nutritivne vrijednosti, sadrže brojne vitamine, željezo, kalij, mangan, cink, magnezij, vlakna, a zahvaljujući saponinima i flavonoidima imaju snažna protuupalna svojstva, smanjuju kolesterol, krvni tlak i jačaju krvne žile. Uz lubenice i avokado spadaju u namirnice najbogatije glutationom, važnim antioksidansom koji je bitan za obnavljanje imunoloških stanica i jedan od najjačih sredstava za jačanje organizma.
No, možda su najpoznatije po tome što su izvrstan diuretik koji oslobađa organizam od mokraćne kiseline i pomaže kod gihta. Gledano s te strane, više su nego važne za zdravlje. A što se tiče gastronomije, tu njihova primjena nema kraja. One se mogu jesti sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene, u kombinaciji s raznim namirnicama; mesom, ribom, povrćem. Odlične su u juhama, poslužene pečene s raznim umacima ili samo posute mladim češnjakom i drobljenim prepečenim kruhom te polivene maslinovim uljem.
Tretiraju se vrlo kratko, puno kraće od divljih, pa je stoga obrok od šparoga ili s njims vrlo brzo na stolu. Ako do sada niste bili skloni šparogama ili jednostavno niste znali što biste s njima, nabavite ih što prije jer taj okus vrijedi svake kune. Možda se sprijateljite za cijeli život.