Pivska scena u Dalmaciji intenzivno se počela buditi početkom ove godine, a ljeto je u kratkim vremenskim razmacima donijelo još novih imena za koje će se zasigurno još čuti. Najsjevernije na tom području djeluju Zadrani s Varoškom pivovarom i prvom ženskom zadružnom pivovarom Brlog. Varoška je ove godine krenula s proizvodnjom, nakon što su napokon pronašli adekvatan prostor, a na craft festivalima u Zadru i Medulinu ispitat će zadovoljstvo pivopija njihovim proizvodom.
Odlučili su se za proizvodnju India Pale Alea s američkim hmeljevima te se nadaju još barem jednom sezonskom pivu. Njihova IPA je aromatična, cvjetna i citrusna, a dobio je i zlatnu medalju na Hrvatskom Homebrew prvenstvu u kategoriji Američka IPA.
Hrvatski sastojci
Ove jeseni planiraju na tržište izbaciti prve šarže 100% hrvatskog piva. - Inače se pivo proizvodi sa selekcioniranim sojevima kvasaca, što je posve u redu. Međutim, mi smo željeli proizvesti posve unikatno pivo sa 100% hrvatskim sastojcima. Ovo proljeće uhvatili smo jedan super fini divlji hrvatski kvasac koji odlično ispoljuje terroir. Uz novogradiški slad, divlje hmeljeve i našu zadarsku vodu vjerujemo kako će to biti prava stvar – otkrio nam je Marko Jukić iz Varoške pivovare.
Zadar se nadalje može pohvaliti i prvom ženskom zadružnom pivovarom iza koje stoje Ana Teskera i Maja Šepetavec te tim od još jedanaest zadrugara. Prvi glas o njima pronio se zapravo kroz njihovu crowfunding kampanju s kojom su skupile osam tisuća dolara u samo tri dana. Prvo pivo skuhale su kod svojih prijatelja u loncu za ajvar te nakon velikih količina prolivenog piva i eksperimentiranja rodila se Plavuša, njihovo blond ale pivo. Šibenik se također može pohvaliti vlastitim pivom, Šibenskim učenjakom, American Pale Aleom blago gorkastog, vrlo intenzivnog okusa. No, Šibenski učenjak može se popiti samo u Šibeniku pa ako ga želite degustirati, morate put tog grada.
Dobri barba
Putujemo južnije i dolazimo do grada pod Marjanom gdje je LAB Split plasirao na tržište svojeg Barbu. Lagano i vrlo pitko pale ale pivo sa samo 5,4 % alkohola pripremljeno je po principu bavarskog zakona o čistoći piva Renheitsgebot iz 1516. godine, koristeći samo osnovne sastojke poput hmelja, ječma, kvasca i vode. Imaju kapacitet od 20.000 litara mjesečno, izrazito je pitko pitko, ima laganu gorčinu i citrusne note koje dobivaju kombinacijom aromatskih hmeljeva. Barba se češće može naći u južnijem dijelu Lijepe naše iako su ga bolje opskrbljeni kafići i pubovi u Puli, Rijeci i Zagrebu također prepoznali.
Craft scena živnula je i na otocima južne Dalmacije, i tu valja spomenuti hvarsko Vunetovo i Prvo viško pivo. Vunetovo je, naime, specifično zbog dodataka kao što su ljekovito bilje, oskoruša, dunje i korice gorkih naranči, a sam naziv dolazi od hvarskog obiteljskog nadimka Vuna. Listu zaključujemo Prvim viškim pivom koje je prikupilo simpatije javnosti norveško-hrvatskom pričom.
Pokretači brenda Prvog viškog piva su Nebojša Taraba i Miodrag Sila, zatim Damir Radica, viški vinar, te norveške snage predvođene Kjellom Einarom Karlesenom. Prva šarža pripremljena je u pivovari u norveškom gradu Arendalu. Za sada su složili tri stila, pale ale, saison i porter, a po brojnim kritikama hrvatska craft scena proširila se za još jednog ozbiljnog igrača.