U Sjevernoj Americi, Europi i Aziji pronađeni su fosili magnolije stari oko 95 milijuna godina. S obzirom da su magnolije postojale i prije pojave pčela, za njihovo oprašivanje odgovorni su tvrdokrili kukci. Iako izgledaju nježno, latice magnolije zapravo su vrlo žilave, obložene voskom koji ih štiti od oštećenja tijekom oprašivanja.
Naziv magnolija prvi je upotrijebio francuski botaničar Charles Plumier kako bi opisao cvjetno drvo s otoka Martinique. Ovo je ime odabrao u čast svog kolege Pierrea Magnola, profesora botanike i ravnatelja Kraljevskog botaničkog vrta u Montpellieru.
Ovisno o vrsti, cvijet magnolije može biti različitih oblika - čašičastog, zvjezdastog, zdjelastog oblika... Boje variraju od bijele, ružičaste i ljubičaste do žute i crvene. Listovi su im krupni i sjajni, a plodovi izgledaju kao češeri. Nakon što plodovi pucaju, sjemenke postaju dostupne pticama i sisavcima koji ih jedu i šire dalje.
Magnolije uglavnom rastu kao visoki grmovi, no mogu se formirati i u niska stabla, visoka do 5 metara. Listopadne vrste magnolija uglavnom cvjetaju prije listanja pa njihovi lijepi cvjetovi još više dolaze do izražaja. Kod nas je najzastupljenija Magnolia liliflora, čiji su cvjetovi krupni, peharastog oblika. Cvjetovi, veliki oko 7 cm, izvana su svijetloljubičasti, a iznutra bijeli. Magnolije vole sunčana mjesta s bogatim, neutralnim tlom. Moraju imati dovoljno vlage i dobru drenažu.
Ono što možda niste znali o magnoliji je da su cvjetovi većine vrsta magnolije jestivi. U nekim dijelovima Engleske latice magnolije se kisele i zatim koriste kao začin raznim jelima, prenosi Espreso.
U Kini je cvijet magnolije simbol snage i vjernosti, dok kod nas ovaj cvijet simbolizira povratak stare ljubavi.
A mi za vas danas imamo pravu floralnu poslasticu. Naime, naš fotograf Tomislav Krišto iz Cropixa snimio je jučer u zagrebačkoj Šulekovoj ulici procvale magnolije koje su toliko divne i bajkovite i koje na najbolji mogući način govore - Stiže nam proljeće...
Pogledajte fotogaleriju!
