Rezultati ankete koju smo nedavno imali na našoj web stranici s pitanjem “Znate li koja je najviša građevina u Zagrebu” potakla nas je da posvetimo jedan članak i toj temi. U anketi su bila ponuđena četiri moguća odgovora – 38 posto ispitanika odgovorilo je zagrebačka katedrala, 28 posto odgovorilo je Zagrepčanka, 27 posto Eurotower, a 7 posto čitatelja Cibonin toranj. U Hrvatskoj i Zagrebu, za razliku od većine zapadnih zemalja, najviše građevine nisu ujedno i najmodernije. Najviša građevina u Hrvatskoj je zapravo stara više od sto godina, a radi se o zagrebačkoj katedrali. 1. Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, poznata jednostavno kao zagrebačka katedrala, najviša je hrvatska građevina sa svojih 108 metara sagrađena 1906. godine i jedan od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Na prostoru današnje katedrale prvotno se nalazila crkvica sagrađena između 9. i 11. stoljeća. Nije poznato je li bila porušena ili je stradala, no na njezinu mjestu sagrađena je nova, veća crkva. Zagrebačkim su biskupima prihodi omogućavali da sagrade novu crkvu koju je vjerojatno novčanim darom pomogao i kralj Emerik koji je početkom 13. stoljeća boravio u Zagrebu. Prvotno je prvostolnica bila u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena. Teško je nastradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263. – 1287.) počeo temeljito obnavljati u gotičkom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a između 1633. i 1641. dobiva svoj masivan renesansni toranj, izveden po projektu Ivana Albertala (njem. Hans Alberthal), koji je u katedrali 1632. izveo mrežasti kasnogotički svod. Požari i navala neprijatelja više su ju puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u Velikom potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880. – 1906.), po nacrtima bečkog graditelja F. Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé.
Bollé će, izvodeći radove na restauraciji, dijelom izmijeniti prvotne Schmidtove projekte, osobito rješenja vrhova tornjeva. U ovoj je restauraciji zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili većinu baroknih oltara iz 18. stoljeća. Bila je pokrivena raskošnim krovom od glaziranog crijepa koji je kasnije na žalost uklonjen. Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša, sagrađena je nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara. Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čije su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neustadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su pokopana i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
2. Eurotower
Zagrebački Eurotower najviši je neboder u Hrvatskoj sagrađen isključivo u poslovne svrhe 2006. godine, a nalazi se na raskrižju Vukovarske avenije i Ulice Ivana Lučićeva. S ukupno 26 katova i 17.317 m2 uredskih prostora, 364 parkirnih mjesta i visinom od 97 metara, Eurotower je prva građevina takve vrste u Zagrebu.
3. Zagrepčanka
Zagrepčanka je poslovni neboder smješten u Zagrebu na adresi Savska 41, na križanju Savske ceste i Vukovarske avenije. Visoka je 94,6 m; iznad zemlje su prizemlje i 26 katova. Neboder je sagrađen 1976. godine, prema projektu arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića. Inspiriran je neboderom Thyssenhaus.
U neboderu se nalazi i mozaik hrvatskoga slikara Ede Murtića.
U povodu mjeseca borbe protiv ovisnosti Društvo športske rekreacije “Aktivan život” organiziralo je u Zagrepčanki 15. prosinca 2012. godine prvu hrvatsku utrku stubama pod nazivom “Zagrepčanka 512”. “Staza” je duga 512 stuba, po jedan natjecatelj starta svakih 30 sekundi, a u utrci može sudjelovati 250 sudionika.
4. Cibonin toranj
Cibonin toranj je poslovni neboder smješten u Zagrebu na adresi Trg Dražena Petrovića 3, u blizini križanja Kranjčevićeve ulice i Savske ceste. Treći je neboder po visini u Republici Hrvatskoj, 2,6 m niži od Zagrepčanke. Visok je 92 m; iznad zemlje su visoko prizemlje i 25 katova. Na krovu se nalazi radio jarbol čiji je vrh 105 metara iznad zemlje. Dio je kompleksa koji se još sastoji od nižih poslovnih objekata, košarkaške dvorane i umjetničke instalacije. Gradnja je počela u travnju 1986. godine, a završetak radova 1987. godine u povodu održavanja Univerzijade, u sklopu kompleksa “Sportsko-poslovni kompleks Cibona Zagreb”. Projektirali su ga arhitekti: Marijan Hržić, Borislav Šerbetić i Ivan Piteša. Glavni je izvođač radova bilo poduzeće GRO Vladimir Gortan.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
