U Dugom Selu u planu je stambena zajednica posvećena održivom stanovanju i životu, kroz građansku inicijativu za stvaranje eko naselja u Prozorju, koja je okupila raznoliku grupu entuzijasta raznih profesija, dobnih skupina i motivacije za sudjelovanje. Svima je zajednički interes stvaranje ekološkog, održivog i priuštivog modela stanovanja u bliskom kontaktu s prirodom, prema preliminarnom projektnom zadatku inicijatora.
Ovaka naselja, slični realizirani primjeri česti su u Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji i SAD-u. Kod nas je nekoliko takvih inicijativa u razvoju. Inicijativu projekta Eko naselje Prozorje zajedno vode udruga Hrvatska permakultura, koju vodi Nenad Maljković, i tvrtka Zemljana grupa, koju vodi Višnja Kljaić. Želja je stvoriti održivi sustav i promovirati regenerativni pristup gradnji - ideal bi bio "zero waste" naselje s prostorima i građevinama koje bi povećavale dobrobit korisnika i šire zajednice.
- Cijeli proces formiranja namjerne zajednice - naselja je participativan, pa smo od početne ideje imali sreću kokreirati prvi idejni koncept s više od 20 inspirativnih ljudi, arhitekata, permakulturnih dizajnera, ‘običnih‘ ljudi zainteresiranih za koncept održivog stanovanja u skladu s prirodom. Osnovna ideja jest održivo naselje, oblikovano po načelima permakulture, s jednakom brigom za čovjeka i za okoliš uz pravednu raspodjelu. Cijeli proces i koncept uključuje sve, svačiji glas se čuje, radi se na principima suradnje, a ne natjecanja - kaže Višnja Kljaić.
U cijeloj priči važna je i socijalna komponenta, zajednica, a nastoji se definirati i model društvenog poduzetništva, koje bi omogućilo i rad u naselju, ali, dodaje, rad koji pridonosi održivosti naselja i zajednici.
- Veliku podršku imamo od gradonačelnika Dugog Sela Nenada Paniana i Turističke zajednice, a u kontaktu smo i s mjesnim odborom Prozorje i susjedima. Predstoji nam još puno posla, ali projekt veseli, pa se nadam da ćemo za nekoliko mjeseci imati još dobrih vijesti - rekla je V. Kljaić.
Početkom 2023. godine, nakon poziva za iskaz interesa, okupila se grupa od 20-ak osoba zainteresiranih za sudjelovanje u projektu eko naselja u Prozorju. Organiziran je posjet lokaciji koja se sastoji od dvije cjeline, istočne - primarno stambene namjene, i zapadne - stambene i turističke namjene. Kroz tečajeve koje je udruga Hrvatska permakultura organizirala povezali su se potencijalni članovi, provele se edukacije, ispitale prostorno-planske mogućnosti i prikupljao se radni materijal.
Nakon okupljanja timovi prema sklonostima izrađuju preliminarne koncepte. Primjerice, "Društveno poduzeće u Prozorju" obrađuje temu zapadno zemljište u smislu njegova poslovnog korištenja i stvaranja društvenog poduzeća, eko kampa i društveno-edukacijskog centra, uz funkcionalno i fizičko povezivanje s istočnom lokacijom.
Naglasak u projektu je na financijskoj pristupačnosti, zajedničkom vlasništvu, podjeli rada, dijeljenju i suradnji. Neizbježne dvojbe i upiti poput - ima li sve to smisla - ili - zašto u Hrvatskoj već nema sličnih primjera, ukazali su na potrebu za realnim pristupom i prihvaćanjem procesa sa svime što donosi.
- U svijetu ovakve ideje nisu novost. Velik broj uspješnih primjera i kritična masa zainteresiranih ljudi potiče entuzijazam i nadu da je isto moguće ostvariti i na našim prostorima - kaže Višnja Kljaić, dok se u projektu spominju primjeri iz drugih zemalja.
Kao najvažnije prednosti inicijative u projektu se navode mogućnost kreiranja susjedstva i okoliša te suradnja i razmjena znanja. Život u skladu s vlastitim vrijednostima, zdraviji život i kontrolirani uzgoj hrane, smanjeni ekološki utjecaj također su naglašeni, a prednost je i jeftiniji život i neovisnost o postojećem sustavu. Većina sudionika zasad nema u planu živjeti na lokaciji, ali želi ostati povezana s budućom zajednicom kroz određene oblike suradnje. Nešto manji broj je iskazao želju za povremenim ili stalnim životom na lokaciji. Kao dobre strane lokacija se ističu blizina grada, potencijal za eko uzgoj hrane i održivost, vizure, blizina šume, turistička namjena, vlasništvo nad dijelom zemljišta. Od negativnih uvjeta navode se slabija prometna povezanost s gradskim središtima, upitna kvaliteta tla i moguće skupljanje vode, pad prema sjeveru, neizvjesno sudjelovanje vlasnika ostalih parcela u zoni obuhvata, načini financiranja.
Velika prednost ovakvih projekta je i povoljno, priuštivo stanovanje stalno ili privremeno.
Članovi ove građanske inicijative kao prednosti odabranih lokacija naveli su mirno okruženje, nedaleko od Dugog Sela i Zagreba, suživot s prirodom, briga za okoliš kroz svakodnevni život, mogućnost pokretanja društvenog poduzetništva; dobra veličina zemljišta za kamp i obradive površine.
Osnovni pristup je, kako objašnjava Višnja Kljaić, da projekt ili projekti zajedničkog stanovanja odnosno društvenog poduzetništva funkcioniraju prema principu: što se sustanari, odnosno investitori dogovore oblikuje se u ugovore s jasnim uvjetima ulaska i izlaska iz projekta. Dobra praksa - provjerena širom svijeta - jest da zemljište bude u nekom obliku zajedničkog vlasništva.
