U današnjem vremenu intenzivnog življenja naviknuti smo na konstantne nove podražaje koji do nas dolaze odasvuda. Vrište sa svjetlećih reklama, gledaju nas iz časopisa i ušuljaju nam se u život bez da primijetimo kako imamo žudnje za predmetima koji nam često ne trebaju. Ormari koje jedva možemo zatvoriti od gomile odjeće, kuhinje u kojima se više od pola posuđa uopće ne koristi i milijun sitnica koje zapravo ni ne prepoznajemo savršen su primjer kako se lako čovjek prepusti zovu kupovine i zatrpava si život. Nakon što uzbuđenje zbog nove impulzivne kupnje splasne, ostaje nam često sram jer smo popustili, frustracija jer ne možemo održavati red u svom životnom prostoru i vječne rasprave s ukućanima o smislu svega toga. Puno nam vremena oduzima uzaludno premještanje predmeta s jedne na drugu stranu u pokušaju uvođenja smisla u pretrpani interijer i ponekad se svi zapitamo zašto to radimo. Upravo zbog tih negativnih emocija sve više ljudi počinje usvajati filozofiju minimalizma koji se suprotstavlja konceptu bezumnog kupovanja. Minimalizam u interijerima obilježava jednostavan namještaj, neutralni i staloženi tonovi i pomno odabrani dekorativni detalji. Svrha ovog stila u uređenju ostvarenje je mira, jednostavnosti i funkcionalnosti unutar doma. No taj se koncept može primijeniti i na sam životni stil. Ako i vi želite krenuti tim putem, donosimo vam par ideja o kojima treba razmisliti.
Čistoća je pola zdravlja.
Neupitno je da nam prostor u kojem boravimo utječe na zdravlje. Izloženost velikoj količini stvari dugoročno može utjecati na stanje kako našeg uma tako i našeg tijela. Gomila stvari privlači na sebe gomilu prašine koje se nije lako riješiti, čak ni redovitim čišćenjem. Prašina nam škodi i potiče razvoj alergija pa je ključno da se pobrinemo da naš prostor bude lak za održavanje. Čistoća prostora također utječe i na naš um jer nas veliki broj stvari čini nemirnima, održava naš mozak aktivnim čak i kada bi se trebao odmarati, a naš je dom upravo namijenjen tomu, odmoru od vanjskog svijeta.
Gomilanjem sami sebi krademo prostor.
Ako imamo tu sreću da imamo krov nad glavom, svaki bi nam kvadrat tog prostora trebao biti važan. Pogotovo ako živimo u malim prostorima od tridesetak kvadrata ili manje. Potrebno je osloboditi se krivnje zbog kontinuiranog pročišćavanja prostora jer ako nama određeni predmet ili komad namještaja ne služi svrsi, to ne znači da nekome možda ne bi bio najdraži komad u interijeru. Koliko smo samo puta odgodili veliko osvježenje interijera, bojanje zidova ili veće popravke samo zato jer bi to od nas zahtijevalo veliku akciju čišćenja i premještanja gomile bespotrebnih stvari. Golemi ormari u kojima čuvamo predmete koji nam nisu važni zauzimaju prostor koji bismo mogli pretvoriti u ugodan kutak za uživanje.
Popuniti prazan prostor je lako - teško je održati prostor praznim.
Uspjeli ste se natjerati da izbacite staru odjeću u koju više ne stanete, pročistite smočnicu od hrane kojoj je odavno prošao rok ili poklonite knjige koje više nikada nećete čitati? Koliko je bilo potrebno da tu prazninu popunite novom majicom koja vam "zaista treba", pet novih proizvoda koji će u vašoj smočnici dočekati istek svoga roka ili još jednom knjigom za čitanje na plaži? Uklanjati redovito predmete iz svoga doma nije svima lak pothvat, no često je još teže odoljeti kupnji novih stvari. Pokušajte ovaj trik prilikom iduće akcije čišćenja - oslobodite u potpunosti jednu policu negdje u stanu i pokušajte ju održati praznom. Prvi predmet koji stavite na nju znak vam je da ste ponovno nakupili previše stvari u svom interijeru. Nije smisao eliminacije predmeta njihovo ponovno nakupljanje, smisao je minimalizma ostvariti cjelokupnu životnu pročišćenost.
Manje stvari znači više vremena i novca u novčaniku.
Ponekad nismo ni svjesni koliko nam shopping zapravo oduzima vremena. Ne govorimo samo o šetnji po dućanima u gradu ili beskonačnim lutanjima po shopping centrima. Ovdje se radi i o digitalnoj kupnji koja bi nam trebala olakšati život i ubrzati proces nabave stvari, a koja se često pretvori u višesatno besciljno surfanje internetom. Zamislite samo što sve možete učiniti s novostečenim vremenom jednom kada odlučite stati na loptu i pustiti svojim karticama da se malo odmore! Ako još uvijek niste uvjereni u ideju prestanka neplanskog kupovanja, pokušajte pratiti malo svoje troškove. Uskoro ćete primijetiti da trošite mnogo više nego što ste mislili i da vam novci doslovce klize kroz prste. Ako cijelo vrijeme patite za nekim skupocjenim komadom namještaja koji si „ne možete priuštiti“, a u isto vrijeme trošite velike novce na male sitnice, pobrkali ste lončiće. Više ćete cijeniti taj jedan komad za koji ste dugo štedjeli nego sve ostale besmislene stvari koje ćete ubrzo zaboraviti u gomili drugih sitnica koje čine vaš dom. Umjesto trošenja pronađite novi hobi, uživajte u onoj knjizi koja nikako da vidi plažu, družite se s najmilijima i omogućite si disanje punim plućima.
Vrijedi o tome razmisliti, zar ne?
