INTERVJU S ČELNIKOM HOK-A
Dragutin Ranogajec: Odmah bih zabranio dužnicima otvaranje tvrtki
-
Dragutin Ranogajec, predsjednik
Admir Buljubašić / CROPIX
Krajem 2008. godine bilo je 96.417 obrta, dok je na zadnji dan prosinca prošle godine bilo 87.863 aktivnih obrta. U prosjeku, prošle godine dnevno se prijavilo 20 novih obrta, a odjavilo se njih 31
Krajem 2008. godine bilo je 96.417 obrta, dok je na zadnji dan prosinca prošle godine bilo 87.863 aktivnih obrta. U prosjeku, prošle godine dnevno se prijavilo 20 novih obrta, a odjavilo se njih 31. Zbog toga je HOK predložio da se Zakon o sprečavanju neregistrirane djelatnosti uvede po hitnom postupku
Kako vidite budućnost obrtništva u Hrvatskoj?
- Kriza gubi zamah u EU, gospodarstvo se polako oporavlja, a to će se sa zakašnjenjem osjetiti i u Hrvatskoj. Obrtništvo ima budućnost, ali isto tako obrtnici moraju biti svjesni da bez tehnološke prilagodbe, usvajanja novih znanja i pravodobne informacije, ne mogu konkurirati na EU tržištu. Nekim djelatnostima, kao što su proizvodne, sigurno će biti teže, ali mnogi uslužni obrti realno neće imati inozemnu konkurenciju. Treba i sačuvati tradicijske i umjetničke obrte koji nisu tržišno konkurentni, ali predstavljaju naše nacionalno i kulturno nasljeđe.
Potez Rohatinskog
Smatrate li da će potez guvernera Rohatinskog koji je pustio u banke 6,3 milijarde kuna, uspjeti pomoći i posrnulom hrvatskom obrtništvu?
- To ukazuje na činjenicu da banke, s jedne strane, neće imati problema s prikupljanjem sredstava potrebnih Vladi za vraćanje nagomilanih dugova, a s druge strane, mogu ta sredstva plasirati u gospodarstvo. Da li će se taj novac uložiti samo u one ‘velike’ ili će biti dostupan i ‘malima’, teško je u ovom trenutku reći, ali ako ‘veliko’ gospodarstvo dobije potrebnu financijsku injekciju to će se svakako odraziti i na poslovanje malih.
Nepravda svugdje
Treba li propali obrtnik mora imati ista prava kao nezaposlena osoba?
- Jedan od naših opravdanih zahtjeva je i izjednačavanje prava obrtnika s pravima radnika u slučaju zatvaranja obrta. Obrtnici su bez sumnje poduzetnici, ali oni su istovremeno i radnici. Više od 50% obrtnika djelatnost obavlja samostalno - bez zaposlenih radnika ili samo s jednim radnikom. Prava obrtnika kao samozaposlenih osoba nisu jednako tretirana kao radnika koji rade za drugog poslodavca. Problem nastupa na razini Zakona o radu koji definira samo pojam radnika (koji radi za poslodavca) i pojam poslodavca.
Koje planove za spas obrtništva imate na umu i kako gledate na plan spasa obrtništva?
- Moramo jačati strukovno obrazovanje. Naravno da nam u svemu tome pomažu i bespovratni poticaji Ministarstva gospodarstva, koje je nedavno predstavilo Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva, ‘težak’ 408 milijuna kuna.
Može i turizam
Mislite li da će u budućnosti jedino obrtnici vezani za turizam i ugostiteljstvo opstati?
Ako se država opredijeli za to da smo prije svega turistička destinacija i da nam je to gospodarski prioritet, tada će i naši obrtnici time profitirati.
Dosta je s dužnicima
Da vam je pet minuta vlasti, što biste prvo učinili za spas gospodarstva?
- Zabranio bih otvaranje novih trgovačkih društava ako koji od osnivača ima dugovanja prema dobavljačima ili državi.
Osim sive ekonomije, koja navodno obuhvaća trećinu gospodarstva, koje su najveće zapreke razvoju obrtništva?
- Nije riješeno pitanje financijske nediscipline, visokih kamata i poreza.
