LAUSANNE - Više od 200 znanstvenika iz 80 vodećih europskih znanstvenih institucija primilo se možda najambicioznijeg projekta današnjice - stvaranju simulacije ljudskog mozga uz pomoć superračunala.
HBP - 'Human Brain Project', doslovno ‘Projekt ljudskog mozga’, pokušat će okupiti svo sadašnje znanje o ljudskom mozgu kako bi rekonstruirao mozak, dio po dio, u modelima i simulacijama izvođenim uz pomoć superračunala.
Centar istraživanja bit će švicarski Federalni institut za tehnologiju u Lausanne (EPFL), odakle će se koordinirati aktivnosti neurologa, molekularnih biologa, liječnika, računalnih stručnjaka i drugih znanstvenika koji će surađivati na ovom projektu. Procjenjuje se da će projekt trajati najmanje deset godina, a Europska unija će osigurati financiranje programa u iznosu od 1,2 milijarde eura.
Rad na projektu omogućit će razvoj novih tehnologija u svim poljima koja će biti uključena u istraživanje, a najviše se očekuje od razvoja novih računalnih rješenja na polju neuromorfnih računala i neurorobotike.
Za liječnike, HBP će omogućiti testiranje lijekova bez potrebe za skupim i opasnim testiranjima na ljudima ili životinjama, pružit će novi uvid u bolesti mozga i razumijevanje poremećaja poput Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti.
- Podrška HBP-u je ključni korak koji je poduzela Europska komisija kako bi omogućila velike napretke u našem razumijevanju rada mozga, rekao je švedski nobelovac Torsten Wiesel, jedan od savjetnika projekta.
- HBP će postati pokretačka sila u razvoju još jačih računala koja će biti u stanju nositi se s masivnim pritokom znanja o mozgu, dok će neuroznanstvenici biti spremni koristiti te nove alate u svojim laboratorijima.
Cijeli projekt mediji već uspoređuju s Velikim hadronskim sudaračem (LHC) zbog svoje cijene i opsega, a HBP nazivaju ‘CERN-om za mozak’.
- Europa će prednjačiti u rješavanju jednog od najvećih izazova postavljenih pred ljudski rod - razumijevanje ljudskog mozga, rekao je Patrick Aebischer, predsjednik EPFL-a.
- Istraživanje zasnovano na simulacijama je sljedeći korak u evoluciji znanstvenog proces za biologiju i medicinu, a ovaj projekt je novi pristup koji nam je potreban kako bi razumijeli jedan toliko kompleksan organ kao što je mozak, zaključio je.
Hoće li simulacija biti svjesna same sebe?
Alan Evans, profesor neurologije na sveučilištu McGill i jedan od suradnika na projektu, vrlo je oprezan dok govori o ‘svijesti’ koju bi simulacija mogla razviti.
- Cilj je napraviti model ljudskog mozga, i bit će potrebno s njim možemo ulaziti u interakciju koja je na neke načine nalik ljudskoj, rekao je.
- To neće biti nešto znanstvenofantastično - poput razgovaranja s robotom za kojeg mislite da je čovjek. No, projekt će napraviti veliki korak prema tome da saznamo u kojoj mjeri su ponašanje i razmišljanje svojstva koja su prirodna posljedica organizacije mozga.
