Cijeli posao se - kako to obično i biva - dogodio iznenada. Nekadašnji poslovni partner kontaktirao je Nevena Jacmenovića i Đuru Koraća, vlasnike i osnivače zagrebačke digitalne agencije Nivas, i ponudio im da sudjeluju u natječaju jedne telekom kompanije iz Saudijske Arabije. Jacmenović i Korać prihvatili su izazov, sudjelovali u tzv. pitchu, dali najkvalitetniju ponudu, dobili posao i otpočeli biznis avanturu u velikoj arapskoj državi.
Nekoliko godina i poslovnih angažmana kasnije kao kruna te Nivasove arabijske ekspanzije u Rijadu je predstavljena nova internetska stranica Tadawula - nacionalne burze dionica Saudijske Arabije - koju su izradili hrvatski IT-ovci.
S JARUNA DO RIJADA
Domaći IT sektor jedan je od rijetkih dijelova hrvatskog gospodarstva čiji su prihodi, ali i zaposlenost, rasli tijekom sedmogodišnje recesije, i to prvenstveno zahvaljujući mladim, inovativnim i kreativnim tvrtkama koje su bez ikakve pomoći državne ekonomske politike i strategije polako tražile svoje mjesto na hiperkompetitivnom i globaliziranom tržištu informatičkih usluga.
Jedan od pionira u svom segmentu tržišta bio je i Nivas, tvrtka stvorena u jednoj sobi zagrebačkog jarunskog stana, udruživanjem programera Jacmenovića i dizajnera Koraća. Početkom prošlog desetljeća domaće internetsko tržište bilo je tek u nastanku, a potražnja za izradom internetskih stranica, reklama i aplikacija bila je ponajprije vezana za poslovanje domaćih telekom kompanija.
ODBIJALI POSLOVE
Cijela priča počela se buditi nakon 2000. godine, kad je krenula ozbiljnija penetracija interneta. HT je bio svojevrsni pokretač tržišta, prvi su značajnije ulagali u sadržaj. Poslovi su se počeli otvarati, u to vrijeme radili smo vjerojatno najveću produkciju reklamnih bannera u ovom dijelu Europe. Situacija na tržištu je tada bila drukčija utoliko što su budžeti za te poslove dolazili iz informatičkih odjela tvrtki, dok se danas sve više to prebacuje na marketing.
Za tvrtku sa sjedištem u zagrebačkoj Zajčevoj ulici, osamnaest zaposlenih i poslovanjem razgranatim na tri kontinenta taj je posao zasigurno jedan od prestižnijih u njezinoj 15-godišnjoj povijesti, ali i još jedan pokazatelj rastuće međunarodne konkurentnosti tvrtki iz hrvatskog informatičkog sektora, čak i na tržištima velikih, prekomorskih zemalja.
To je logično, ali problem je što to dosta mijenja percepciju posla kojim se bavimo - to se više ne doživljava kao nekakav tehnološki proizvod, nego kao potrošna roba - poput reklamnog letka. Nama koji smo oduvijek težili da radimo na stvarima koje imaju vrijednost, pa čak i odbijali poslove koji nam nisu pružali tu perspektivu, to nije baš povoljna okolnost - kaže Đuro Korać.
Pionirski status na domaćem internetskom tržištu Nivasu je vrlo brzo donio i status agencije za posebne zadatke, kojoj su se u pravilu klijenti obraćali sa zahtjevnim inovativnim projektima ili projektima koje konkurenti nisu uspjeli realizirati. Korać i Jacmenović danas se prisjećaju kako su tih godina 90 posto posla dobivali upravo na poziv da neke već postojeće projekte dorade, poprave ili dovrše.
Biznis u Hrvatskoj se razvijao izvrsno, a tvrtka je u zadnjih desetak godina radila za većinu vodećih domaćih kompanija, od Agrokora, Croatia osiguranja i Podravke, preko vodećih domaćih medijskih grupacija kao što su Styria i Hanza Medija do velikih turističkih kompanija, gdje danas dominiraju upravo Nivasova rješenja vezana za e-commerce.
Ipak, prva velika prekretnica u međunarodnom razvoju tvrtke dogodila se kad je Nivas dobio posao izrade portala Splinq, 2006. godine.
POZIV IZ S. ARABIJE
To je bio projekt koji se radio godinu dana, imao je integraciju s 400 webshopova europskih tadašnjih i bio je iznimno kompleksan. Tako nešto se u Hrvatskoj nije moglo raditi, a tada smo naučili koja je razlika između rada za hrvatsko tržište i vani, s obzirom na neusporedivo veću publiku i infrastrukturu koja je potrebna da bi to rješenje funkcioniralo.
Tu smo razvili cijeli niz vrijednih znanja - poput skaliranja - koji su se u Hrvatskoj pojavili tek pet godina kasnije - priča Neven Jacmenović.
Kako je taj projekt bio uspješan, doveo je do novoga i tako je, malo po malo, Nivasova međunarodna priča rasla. Tvrtka je stekla cijeli niz uglednih klijenata kao što su poznata nizozemska banka ING, Microsoft, Phillip Morris i Svjetska zdravstvena organizacija. U Hrvatskoj je pak Nivas na vlastitom rješenju ustrojio prvi hrvatski groupon portal - kolektiva.hr, a već godinama tvrtka drži i vodeće domaće news portale.
A onda je došao i poziv iz Saudijske Arabije.
- Kad smo prvi put išli u Rijad, nismo znali što će nas tamo dočekati, no pokazalo se kako se radi o državi gdje internetski sektor strelovito raste. Tamo se radi ozbiljan biznis, a menadžeri kompanija s kojima smo tijekom razvoja projekta bili u doticaju praktički bez iznimke su ljudi obrazovani na Zapadu, u vodećim američkim i europskim sveučilištima. Oni znaju što žele. Mislim da smo napravili dobar posao, pa nam se sad otvaraju nove mogućnosti u Kataru, iako postoji mogućnost da ćemo biti preskupi za to tržište - kaže Korać.
Iza nove web stranice suadijske burze krije se znanje i rad hrvatskih IT stručnjaka.
Iako se čini pomalo čudnim, Nivasova iskustva pokazuju kako se, s obzirom na cijenu rada, Hrvatsku više ne može smatrati jeftinom IT destinacijom. Iako i dalje postoji značajna razlika u neto plaći IT-ovaca između Zapadne Europe i Hrvatske, u bruto iznosu zbog velikog poreznog opterećenja ta je razlika sve manja. A bez vrlo opipljivog financijskog poticaja zapadnoeuropske tvrtke neće angažirati strane IT-ovce. Rezultat toga su sve manje profitne marže u industriji i bespoštedna borba kvalitetom.
DOBAR GLAS
S jedne strane naše domaće tržište je u rasulu, pa je spuštanje cijene redovna pojava, dok korisnici još nisu dovoljno razvili
svijest o važnosti kvalitete konačnog proizvoda. Na međunarodnoj sceni porezi nam ozbiljno jedu marže, dolazi jeftina konkurencija s Dalekog istoka, a kao dodatni problem sad se događa i odljev ljudi. Nedostatak radne snage trenutačno je najveći problem IT industrije i o njemu se ne govori ni približno dovoljno.
Iz Nivasa su u zadnje vrijeme dvije osobe otišle raditi na Zapad, ali ja iz sektora znam njih dvadesetak od kojih se većina nikad neće vratiti. Mi u Hrvatskoj pak danas vrlo teško pronalazimo ljude adekvatnih znanja koja su nam potrebna da bi mogli konkurirati vani. - upozorava Jacmenović.
Za Nivasov tim, ipak, nema straha. Dobar glas teško se stječe, brzo gubi, ali dok god se čuva, i puno vrijedi. Novi izazovi ih čekaju, i doma i u inozemstvu.