Dva globalna diva dostave hrane u nekoliko su dana kroz nekoliko akvizicija uspjeli preokrenuti omjere snaga na europskom tržištu – britanski Just Eat zgrabio je vodećeg domaćeg konkurenta, a vodeći globalni servis, njemački Delivery Hero, gotovo je udvostručio broj tržišta na kojima je prisutan, dobivši u paketu i Hrvatsku. Just Eat, londonska kompanija s globalnim biznisom čija tržišna kapitalizacija trenutačno iznosi 3,89 milijardi funti (4,83 milijarde dolara), kupuje za 200 milijuna funti portal Hungryhouse, britanski dio biznisa njemačkog diva Delivery Hero. Ovisno o Hungryhouseovim rezultatima Just Eat će Delivery Herou platiti još 40 milijuna funti.
Hrvatska u trendu
Osim toga, Just Eat će se pojačati i preko bare: za 66 milijuna kupit će kanadski servis za online naručivanje hrane SkipTheDishes. Just Eat nije objavio koliko očekuju mjesečnih narudžbi nakon dvije akvizicije, ali tijekom trećeg kvartala imali su oko 11 milijuna narudžbi mjesečno i 16,6 milijuna aktivnih korisnika. Globalni lider Delivery Hero je pak najavio kako preuzima svog berlinskog konkurenta Foodpanda s kojim će dobiti 20 novih tržišta u Aziji, Južnoj Americi i istočnoj Europi – uključujući i Hrvatsku – te povećati broj narudžbi za 10-ak posto. Delivery Hero, čija se vrijednost procjenjuje na barem 3 milijarde dolara, Foodpandu preuzima kroz dokapitalizaciju i točna vrijednost transakcije nije poznata, ali se procjenjuje kako bi iznos mogao biti oko 60 milijuna eura. Nakon spajanja, dvije kompanije imat će ukupno 20 milijuna narudžbi mjesečno u 47 zemalja.
Začudo, ovo je jedan sektor u kojem Hrvatska ne zaostaje za globalnim trendovima niti je isključena iz globalnih događanja. Prva platforma za online naručivanje hrane pokrenuta je još krajem 2008. godine, portal Pauza.hr koja danas pokriva tržište Zagreba, Rijeke i Velike Gorice, a u međuvremenu je, naravno, dobio još puno konkurenata.
Njihova ih je tržišna pozicija učinila dovoljno velikima da se pojave na inozemnim radarima. Naime, krajem 2014. kupio ih je Foodpanda u sklopu svojeg širenja u regiji, kad su kupili i portale Donesi.com (Srbija, BiH i Crna Gora) te mađarski Netpricer. U tom je trenutku Pauza.hr surađivala s oko 130 restorana, koji su tako postali dio Foodpandine međunarodne mreže koja je tada brojala 350 tisuća restorana.
Pad ulaganja
Čini se da je prošle godine globalne investitore stegnula pomama za ulaganjima u “industriju” dostave hrane.
Prema podacima konzultantske kuće CB Insights, globalna ulaganja u ovom sektoru su sa stotinu i nešto milijuna dolara 2012. i 2013. godine skočila na 1,15 milijardi 2014. godine te gotovo četiri milijarde dolara prošle godine. Za ovu godinu očekuje se manje od milijardu dolara ulaganja.
Ovakav pad ulaganja postaje jasan uzme li se u obzir da je zapravo riječ o staroj industriji, koja je samo opet na neko vrijeme došla u modu.
Kako u nedavnom istraživanju ističe konzultantska kuća McKinsey, prvi agregatori, online servisi poput onih dostupnih u Hrvatskoj, koji agregiraju ponudu restorana i funkcioniraju kao marketinški kanal, pojavili su se još prije 15-ak godina. Agregatori, poput Delivery Heroa, GrubHuba ili Just Eata, i danas čine glavninu tržišta, a pet najvećih imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara, navodi McKinsey.
Ono što je ponovno privuklo pažnju ulagača ovom segmentu jesu startupi koji počinju i sami nuditi dostavu, poput Deliverooa ili Foodore. Nudeći dostavu, ove kompanije mogu se okrenuti premium restoranima koji inače nemaju dostavu.
To, naravno, znači i primamljive marže. Nadajući se disrupciji, i Uber se ubacio u ovo tržište pokrenuvši uslugu UberEats prije godinu dana, a od ove godine i jedan internetski div pokušava ugrabiti dio kolača: Amazon je korisnicima usluge Prime u nekim gradovima ponudio besplatnu dostavu. Deliveroo pak inovira kopirajući Amazonovu strategiju dostave.
U Londonu su na nekoliko lokacija postavili brodske kontejnere opremljene profesionalnom kuhinjskim opremom u kojima “gostuju” kuhari iz popularnih restorana koji inače ne dostavljaju u tim kvartovima. Kao što Amazon gradi skladišta blizu svojim klijentima, tako i Deliveroo pokušava hranu dovesti bliže sladokuscima koji su spremni platiti više za popularni hamburger koji inače ne bi mogli naručiti kući, objašnjavaju.
Polagani rast
Na hranu iz dostave, procjenjuje McKinsey, godišnje se u svijetu potroši 83 milijarde dolara, što je oko četiri posto ukupnog tržišta usluživanja hrane u restoranima i fast foodovima, i oko jedan posto ukupne globalne potrošnje na hranu. Oko 90 posto narudžbi još uvijek dobivaju izravno sami restorani, a oko tri četvrtine narudžbi je telefonom. Rast, s obzirom na to da je riječ o zrelom tržištu, nije baš za samohvalu: McKinsey očekuje godišnji rast od samo 3,5 posto godišnje. Ne čudi stoga što potencijalno preinvestirani sektor posrednika dostave pokušava naći spas u okrupnjavanju