ANALIZA GLOBUSA

UNOSNA INVESTICIJA ILI BRUTALNO BEZOBRAZNA PREVARA Nikada nisu zaradili ni centa, a onda im je preko noći na račun sjelo 3,4 mlrd. dolara

    AUTOR:
    • Petra Bulić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.03.2017. u 23:52

Snap cofounders Evan Spiegel (R) and Bobby Murphy wait to ring the opening bell of the New York Stock Exchange (NYSE) shortly before the company's IPO in New York, U.S., March 2, 2017. REUTERS/Lucas Jackson TPX IMAGES OF THE DAY
Lucas Jackson / REUTERS

Kompanija tek dvije godine ostvaruje neki prihod, ali on je još daleko od održivog: prošle je godine Snap imao neto gubitak od 514 milijuna dolara, a prihode od 404 milijuna dolara. Drugim riječima, prihodi mu pokrivaju manje od polovice rashoda

Snap, kompanija koja stoji iza društvene mreže Snapchat, uspjela je u prošlotjednoj inicijalnoj javnoj ponudi prikupiti 3,4 milijarde dolara, uz nekoliko puta veći interes investitora, a u prva dva dana trgovanja na Newyorškoj burzi cijena im je bila oko 60 posto viša od one u IPO-u. Mnogi analitičari i dalje skeptično odmahuju glavom na pitanje je li to pametno ulaganje: riječ je kompaniji koja posluje s velikim gubitkom, novim dioničarima nije dala pravo glasa, poslovni model im je zapravo neprovjeren i nadaju se da će profit početi ostvarivati (možda) tek 2019. ili 2020. godine. Prema Bloombergovim podacima, od pet analitičara koji zasad prate Snap, ni jedan nije objavio preporuku “kupiti”.

Nije za odrasle

Snap je ulagače osvojio svojom mladom publikom i formatom oglasa koji će, nadaju se, privući prvenstveno dio marketinškog kolača koji se sada troši na televizijske oglase. Kako kažu u Snapu, upravo njihova najbrojnija demografska skupina, korisnici od 18 do 24 godine, sve manje gledaju televiziju. Krajem prošle godine Snapchat je imao 158 milijuna redovnih dnevnih korisnika. Njih samo 15 posto bilo je starije od 35 godina. U SAD-u 70 posto osoba između 18 i 24 godine koristi Snapchat, 40 posto onih između 25 i 34 godine i manje od 14 posto onih starijih od 35 godina.

Snap se zbog toga ne brine – ne žele se baviti starijima, već njegovati interakciju (marketinški termin je ‘engagement’) s ciljanom mlađom publikom kako bi od oglašivača mogli izvući više prihoda po korisniku nego što to ima div Facebook. Kao svojevrsni filter djeluje već i razmjerno složeno Snapchatovo korisničko sučelje, za čije svladavanje u prosjeku ‘odrasli’ nemaju dovoljno vremena ni vršnjačkog pritiska.

Kompaniju su 2010. osnovali Evan Spiegel i Bobby Murphy, danas glavni izvršni odnosno glavni tehnički direktor Snapa, obojica friški milijarderi. Sve je krenulo kao aplikacija za dijeljenje fotografija, pod nazivom Picaboo, a tek dvije godine kasnije nastaje brend Snapchat, kao društvena mreža za dijeljenje fotografija – ‘snapova’ - koje se nakon nekoliko sekundi automatski brišu. Za razliku od Facebooka, nova aplikacija dugo je čekala na proboj, a prvi korisnici navodno su bile srednjoškolke. Tipični opis koji se pojavljivao u medijima bio je da tinejdžeri aplikaciju koriste za međusobno slanje škakljivih fotografija, ali Snap tvrdi da njihove ankete pokazuju kako manje od dva posto korisnika ovu društvenu mrežu koristi prvenstveno za ‘sexting’.

Nove funkcije

U početku se Snapchat temeljio na slanju poruka između dva pojedinačna korisnika, a prije tri godine uvode mogućnost slanja na više primatelja. U protekle dvije godine dodali su brojne druge funkcije. Tako danas Snapchat nudi, primjerice, ukrašavanje selfieja simpatičnim grafičkim dodacima, stripovskim tekstualnim oblačićima, personalizirane emotikone i ‘helijske’ snimke glasova. Softversko prepoznavanje lica omogućuje zamjenu glave, recimo, s glavom prijatelja ili neke životinje. Najpopularniji su grafički dodaci – ovu funkciju koristi oko 60 posto od oko 2,5 milijarde ‘snapova’ koliko ih se ukupno šalje svakoga dana. Drugim riječima, Snapchat korisnicima omogućuje da se glupiraju.

Snapchat je uveo i funkciju chata, ali i poruke se ovdje – kao i svaki drugi sadržaj – automatski brišu. Prošle godine, zakoračili su i u hardverski biznis – lansirali su ‘Snapchat Spectacles’, naočale koje slanje ‘snapova’ čine još jednostavnijim.

Videosadržaj postaje sve važniji. Korisnici Snapchata mogu snimati ‘priče’, filmiće do deset sekundi – privatne, za svoje prijatelje, ili javne o nekom javnom odgađaju koji žive 24 sata. I oglašivači mogu snimati svoje ‘priče’.

Usporen rast

Oglašivači se za sada još nisu toliko pomamili za Snapchatom kao mlađi milenijci – ili ulagači u IPO-u. Kompanija tek dvije godine ostvaruje neki prihod, ali on je još daleko od održivog: prošle je godine Snap imao neto gubitak od 514 milijuna dolara, a prihode od 404 milijuna dolara. Drugim riječima, prihodi im pokrivaju manje od polovice rashoda.

Snap bilježi neprekidan rast korisnika - lani gotovo 50 posto. Međutim, kvartalni podaci otkrivaju kako tempo rasta usporava. Naime, nakon vrhunca u drugom kvartalu prošle godine, kada su dobili više od 20 milijuna novih dnevnih korisnika, broj prinova se ubrzano smanjuje i u posljednja tri mjeseca prošle godine pao je na samo pet milijuna. Usporavanje rasta poklopilo se s ozbiljnim udarom konkurencije – Facebookov Instagram uveo je funkcije slične Snapchatovima.

Prema broju redovnih mjesečnih korisnika, Snapchat je otprilike upola manji od Instagramovih 600 milijuna.

Facebook je svakako div koji dominira tržištem društvenih mreža. Sam FB broji 1,87 milijardi redovnih mjesečnih korisnika, a još oko milijardu imaju njegove aplikacije WhatsApp i Messenger. Slijede tri kineske društvene mreže – QQ, WeChat i QZone – s 877 do 630 milijuna mjesečnih korisnika, a sedmi po veličini je opet FB-ov Instagram. Slijedi Yahooov Tumblr s oko 550 milijuna mjesečnih korisnika i Twitter s 317 milijuna. Sljedeća tri mjesta dijele Snapchat, Skype i kineski Baidu Tieba s oko 300 milijuna mjesečnih korisnika.

Iz drugih medija


Izdvajamo