PITANJE GRANICE

DAVORIN RUDOLF PREDLAŽE KAKO OKONČATI DRAMU OKO PIRANSKOG ZALJEVA Ovo je bezbolno rješenje graničnog spora koje nije ni prohrvatsko niti antislovensko

    AUTOR:
    • Davorin Rudolf

  • OBJAVLJENO:
  • 14.09.2017. u 16:52

Hanza Media

Hrvatsko-slovenski granični spor može se riješiti dogovorom Hrvatske i Slovenije o zajedničkom ostvarivanju najviše, suverene državne vlasti u Savudrijskom zaljevu. U međunarodnom pravu takva se zajednička vlast u nekom području naziva kondominij (novolat. zajedničko vlasništvo, suvlasništvo) ili koimperij (novolat. zajednička vlast). Zaljev se ne bi dijelio, ne bi teritorijalno pripadao ni jednoj državi, a ne bi bio ni eksteritorijalan. U području mora, podmorja i u zračnome prostoru iznad zaljeva vlast bi istodobno zajednički ostvarivale Hrvatska i Slovenija.

Zajedno bi nadzirale poštivanje i provedbu svojih nacionalnih propisa, zajednički regulirale plovidbu, održivi ribolov i zaštitu interesa autohtonih ribara, donosile propise o očuvanju morskog okoliša, organizirale i regulirale turističke djelatnosti i dr.

Sva ta pitanja ostvarivanja vlasti uredila bi se kondominijskim ugovorom Hrvatske i Slovenije. Policijski brodovi i brodovi lučkih kapetanija mogli bi, primjerice, dogovorno obavljati svoje djelatnosti naizmjence, u parne dane jedne država, a u neparne druge. Zajednički režim ribolova, radi održanja tradicije i postupnog prilagođavanja, mogao bi se početi primjenjivati nakon proteka dogovorenog vremena i sl.

Granice kondominija

Kako je Savudrijski zaljev u zemljopisnom smislu prost zaljev, bez golemih ulegnuća, poluotoka i otoka (površina mu je samo 18,8 četv. km), granice kondominija mogu se tehnički lako i brzo utvrditi ravnom crtom povučenom na ulazu u zaljev između rta Gornja Savudrija na hrvatskoj strani i rta Madona na slovenskoj, te crtom niske vode (najniže oseke) duž obale jedne i druge države.

Model kondominija nije prohrvatski, nije ni antislovenski. I obrnuto.

Danas su u svijetu poznati različiti kondominijski modeli.

U modernom međunarodnom pravu mora specifičan kondominij je Zona općeg dobra čovječanstva. To je morsko dno i podzemlje izvan granica morskih i podmorskih područja u kojima obalne države ostvaruju svoja prava (ribolova i vađenja rudnog bogatstva, primjerice) – podmorje otvorenoga ili slobodnoga mora. Pojedine države u Zoni ne smiju isticati zahtjeve niti ostvarivati suverenost ili suverena prava u bilo kojemu njezinu dijelu. Ne smiju prisvajati njezine dijelove. Sva prava na prirodna bogatstva u Zoni (crpljenje sirove nafte, plina, vađenje ruda) pripadaju čovječanstvu kao cjelini. Takav pravni status podmorja izvan nacionalnih suverenih prava obalnih država utvrđen je normativno prvi put u povijesti 1982. godine Konvencijom UN-a o pravu mora koja danas obvezuje sve države svijeta. Sličan je i status svemira.

Pozitivan primjer

U Središnjoj Americi u dijelu tihooceanskog zaljeva Fonseca države Salvador, Honduras i Nikaragva dogovorile su kondominij i na taj način riješile teške sporove u razgraničenju i o uporabi zaljeva nastale početkom 20. stoljeća (posebice spor zbog ugovora Nikaragve sa Sjedinjenim Američkim Državama o uspostavljanju američke vojne baze u jednoj od luka u zaljevu). O kondominiju, zapravo o tim sporovima, odlučivali su haški Međunarodni sud pravde 1992. i Središnji američki sud pravde 1917. Haški sud je u presudi utvrdio da je more u zaljevu izvan granica teritorijalnih mora triju država kondominij, “podložno zajedničkoj suverenosti triju država”.

Evo još nekoliko primjera kondominija danas u svijetu. U Andori (članici UN-a), u Pirinejima između Francuske i Španjolske, funkcije nositelja najviše vlasti (kneževa, državnih glavara) ostvaruju zajednički francuski predsjednik Emmanuel Macron i španjolski urgelski biskup Joan Enric Sicilia. Austrija, Njemačka i Švicarska dogovorile su kondominij u području Bodenskog jezera. Kondominijske sporazume su zaključili Brazil i Paragvaj o dijelu rijeke Parana, Jamajka i Kolumbija na moru u gospodarskim pojasima i dr. U literaturi se navodi Distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini kao kondominij Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (zbog multietničnosti uprave, policije i pravosuđa u Distriktu).

Dobrobit takvog rješenja

U čemu su dobrobiti hrvatsko-slovenskog kondominija u Savudrijskome zaljevu? Najveća dobrobit je, dakako, u konačnom razrješenju graničnoga spora koji dvadesetak godina opterećuje državne odnose Hrvatske i Slovenije. Hrvatsko-slovenska državna granica na kopnu je identificirana još tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća (hrvatski i slovenski stručnjaci zajednički su je gotovo u cjelini pedantno utvrdili metar po metar), a u Tršćanskom zaljevu izvan Savudrijske vale Hrvatska može zajamčiti Sloveniji sve ono što joj je u svojemu “dimniku” nepriznati Arbitražni sud nedavno dosudio u svojoj abortivnoj odluci. Sada bi se kondominijem uklonio i taj zadnji kamen spoticanja – umjesto vrela razmirica Savudrijski zaljev bi postao područje najtješnje međudržavne suradnje dviju država.

Želim zaključiti tvrdnjom: ako Hrvatska i Slovenija nemaju nikakvih međusobnih teritorijalnih pretenzija, a žele istinski ukloniti izvor dugogodišnjih razmirica, načelan dogovor o hrvatsko-slovenskom kondominiju u Savudrijskome zaljevu i o konačnom kompletnom razgraničenju mogu sporazumno postići uz kavu dvojica premijera u roku od pet minuta.

Izdvajamo